BiH

glorifikacija zločinaca

Bez dozvole za uklanjanja murala Mladiću na Međunarodni dan borbe protiv fašizma

09/11/2021

Još jedan od pokazatelja da je svojevrsna katarza u regionu i BiH još daleko, jeste činjenica da je policija Srbije zabranila skup koji je bio planiran za danas u okviru kojeg je trebao biti uklonjen mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u centru Beograda

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se 9. novembra, dan kada se dogodilo nasilje na njemačkim ulicama i trgovima 1938. godine i označio početak državnog organiziranog, pravno legitimiranog i javno podržanog progona Jevreja, koji je završen ubistvom velikog broja nedužnih muškaraca, žene i djece.

Iako se u regionu zapadnog Balkana još uvijek deklarativno promovira antifašizam i obilježavaju značajni datumi, svakodnevno se suočavamo s retorikom obojenom fašizmom, ponižavaju se drugačiji, negiraju stravični zločini počinjeni u Bosni i Hercegovini koji su opisani kao najteži od tog Drugog svjetskog rata.

Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krajem jula je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojim je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, a to je izazvalo burne reakcije i blokadu rada državnih institucija predstavnika bh. entiteta Republika Srpska.

Još jedan od pokazatelja da je svojevrsna katarza u regionu i BiH još daleko, jeste činjenica da je policija Srbije zabranila skup koji je bio planiran za danas u okviru kojeg je trebao biti uklonjen mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u centru Beograda.

Jedna od osnivačica Žena u crnom Staša Zajović, koja predvodi organizaciju u Srbiji izuzetno angažiranu na očuvanju istine potvrđene bezbrojnim presudama međunarodnih i domaćih sudova, kazala je za Fenu da se na ovaj dan ne možemo pohvaliti poštovanjem naslijeđa antifašizma.

– Poništavanje antifašističkog naslijeđa je vrlo opasno i postoji kontinuitet nekažnjivosti svih fašističkih tendencija i grupacija iza kojih direktno stoji režim zbog čega se neonacističke organizacije osjećaju ohrabrenima. Nedavno je bio napad i na naša prostorije – podsjeća Zajović.

Ohrabreni su jer, kazala je, niko za postupke ne odgovara, a samim tim ne iznenađuje ni policijska zabrana uklanjanja murala osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću na civiliziran i dostojanstven način, u čast žrtava genocida u Srebrenici.

– Vladajući režim nije se distancirao od zločina koje je počinio Mladić, osoba koja je za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića vječni srpski junak. To je opasno za mlade generacije, iako među njima postoje mladi koji imaju visoku svijest osjetljivosti i solidarnosti i predstavlja ih Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji (YIHR) – napominje Zajović.

Pripadnici te organizacije, dodaje, konstantno pokazuju hrabrost i odvažnost jer su odlučili saznati istinu i javno o njoj govoriti, o onome što bi njihovi roditelji trebali znati budući da ti mladi nisu bili ni rođeni.

Zajović ističe da je katarza moguća samo onda kada se dogodi na više nivoa jer nije dovoljno da to samo bude uređeno na krivičnom nivou jer već postoji veliki broj presuda. Stoga je potrebno poštovati te presude i utvrđene činjenice.

– To bi za političku elitu bilo važno bez obzira na to šta oni mislili jer bi poštovanje države značilo poštovanje i presuda njenih sudova. Međutim, bio bi potreban i širok pokret društva koji će jasno reći da zločini nisu počinjeni u naše ime i postati dio kolektivne memorije – kazala je.

Upravo to je ono što oni i drugi pokreti u Srbiji neprestano traže – da se poštuje dostojanstvo žrtava koje su nevino stradale jer su bili drugačijih uvjerenja.

Inicijativa mladih, koja je bila organizator uklanjanja murala, primila je rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije o zabrani skupa na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića u Beogradu gdje se navodi da bi moglo doći do “međusobnog fizičkog sukoba” zbog “okupljanja većeg broja osoba koja bi izrazila negodovanje i protivljenje skupu”.

YIHR je ocijenio da je “država sačuvala mural Ratka Mladića” te da zabrana skupa predstavlja obračun policije Srbije sa ostacima antifašističke i mirovne tradicije Srbije.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove, nasljednik Haškog tribunala, potvrdio je 8. juna Ratku Mladiću (78) doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao gotovo 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. godine i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu.

Inicijativa je navela da je skup i uklanjanje murala koordinirala sa stambenom zajednicom zgrade na kojoj je mural Mladiću, a na osnovu rješenja o uklanjanju koje je izdala komunalna policija u Beogradu.

Brojni slični murali oslikani su i na zgradama širom bh. entiteta Republika Srpska iako su izmjene Krivičnog zakona stupile na snagu, a Tužilaštvo BiH zaprimilo brojene prijave i otvorilo predmete o negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca.

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se 9. novembra u znak sjećanja na takozvanu Kristalnu noć koja se smatra simboličnim početkom Holokausta kada je pod nacističkim režimom na najbrutalniji način sistematski ubijeno na milione ljudi.

Nažalost, zločini iz tog mračnog razdoblja u historiji čovječanstva nisu bili dovoljna opomena ostatku čovječanstvu da smogne snage i spriječi ponavljanje takvih događaja u budućnosti, a jedan takav dogodio se u srcu Evrope u Srebrenici kada je na najstravičniji način u nekoliko julskih dana 1995. godine ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.