Bh. zakon ne poznaje istospolne zajednice: “To su bazična ljudska prava”

“Kao što i osobe koje nemaju zaposlenje u BiH odlaze negdje da potraže bolju budućnost, tako rade i LGBTIQ osobe. Nije nestao svijet niti su se prestala rađati djeca u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, naprosto je samo država napredovala i omogućila građanima jednaka prava”, zaključuje aktivistkinja Lejla Huremović.

Prava koja većina smatra prirodnim, a bez kojih su istospolne zajednice u pravnoj neizvjesnosti. Primjera je mnogo.

“Jedan partner umre, drugi ne može naslijediti ili ostane bez posla, drugi ne može dobiti socijalnu skrb, znači bazična prava poput zdravstvenog i socijalnog osiguranja. To je omogućeno vanbračnim heteroseksualnim zajednicama i to je klasična diskriminacija koju Vijeće Europe danas apsolutno ne dozvoljava”, objašnjava advokat Nedim Ademović i dodaje da se ovdje ne radi o tome “hoćemo li i želimo li, nego da moramo”.

Ademović navodi da je zakonski okvir već pripremljen uz pomoć međunarodne zajednice, i da ga treba samo uvesti u pravni život entiteta.

U RS se o tome i ne priča, dok je u Federaciji BiH radna grupa četiri godine odlučivala treba li novi ili izmjena postojećeg zakona.

“Donijeli su odluku da se treba kreirati novi zakon koji bi regulisao ovu oblast, a sada je na Vladi FBiH da formira novu radnu grupu koja bi radila na izradi ovog zakona. Nažalost, tu je sve stalo”, objašnjava Huremović.

Vlada kaže da je i druga radna grupa završila izvještaj te da će uskoro raspravljati o preporuci da se umjesto izmjene devet zakona donese novi, posebni zakon o istospolnim zajednicama.

Do konačnog zakonskog rješenja Bosna i Hercegovina može biti tužena Sudu za ljudska prava o Strazburu.

“Ne bi me čudilo da se neko obrati Evropskom sudu sa aplikacijom u smislu da se ne mogu ostvariti ta prava i da dobijemo još jednu presudu protiv naše države”, navodi Ademović.

Cjelokupan prilog Radija Slobodna Evropa i šta o svemu ovome misle obični građani pogledajte u nastavku.