BiH

RIJEKE NA RASPRODAJU

Bičakčić i Selman duboko involvirani u gradnju mini HE, BiH prijeti ekocid

09/06/2020

Sa svakim računom za utrošenu struju plaćamo naknade za obnovljivu energiju koje idu u poticaje za male hidroelektrane u privatnom vlasništvu. Država privatnim vlasnicima mHE garantuje otkup SVE proizvedene struje tokom prvih 12-15 godina poslovanja, i to po privilegovanoj cijeni

“Ne vraćajte se i ne maltretirajte ni nas, ni sebe! Ovdje stoji 20 momaka koji su potpisali da su spremni svoj život dati za rijeku. Za pola sata ćemo okupiti 200 ljudi da blokiraju prolaz mašinama!”, poručio je prije neki dan investitorima (JP Elektroprivreda BiH) Sead Hakalović, predsjednik Koordinacionog odbora za zaštitu Neretvice.

Više od stotinu ljudi je to jutro blokiralo prolaz preko mosta u mjestu Parsovići, opština Konjic, jer je najavljen dolazak mašina i početak radova na izgradnji male hidroelektrane, čiji je investitor JP Elektroprivreda BiH dd Sarajevo, piše Inforadar.ba.

ULOGA EDHEMA BIČAKČIĆA

Nakon što se mašine nisu pojavile, okupljeni građani su se razišli. Ipak, pola sata nakon prestanka blokade u Parsovićima se pojavio Edhem Bičakčić, nekadašnji premijer Federacije BiH, dugogodišnji direktor JP Elektroprivreda BiH.

Bivši političar zbog kojeg je visoki predstavnik čak dva puta posezao bonske ovlasti (2001. i 2003. godine), donoseći odluku kojom ga zbog korupcije “smjenjuje sa sadašnje dužnosti i isključuje iz svakog daljeg angažovanja u poslovanju JP ‘Elektroprivreda BiH’”, u Parsovićima se pojavio kao konsultant investitora – naravno Elektroprivrede BiH – za projekat mHE na Neretvici, ali i kao – što je vrlo značajno o cijeloj priči – vlasnik firme zadužene za nabavku mašinske opreme za gradnju mHE.

Mještani su zaustavili Bičakčića, iznijeli svoje stavove i poručili mu da se ne vraća. Iako je u početku poricao povezanost s projektom, Bičakčić je na kraju priznao da njegova firma Bičakčić doo ima ugovor sa Elektroprivedom BiH o nabavci mašinske opreme, o čemu govori i ovaj video-prilog.

Inače, holding Bičakčić d.o.o. na čijem je čelu veoma uspješno posluje nudeći kompletnu tehnologiju i ponude u izgradnji mHE po principu “ključ u ruke”.

U periodu od 2008. do 2010., kada su bile intenzivirane pripreme projekata za gradnju 15 malih hidroelektrana na Neretvici, Bičakčić je bio i predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede i vlasnik kompanije koja se već zahuktala u izgradnji malih hidroelektrana.

Upravo tada gradnja mHE postaje jedan od prioreiteta za EP BiH. Inače, elektroprivrede u većinskom državnom vlasništvu u BiH se ne bave ovim “sitnim” projektima.

“Početak izgradnje dva postrojenja za proizvodnju električne energije na rijeci Neretvici u Konjicu je dugo i pomno pripreman projekat za proizvodnju zelene energije i doprinos smanjenju emisija zagađujućih čestica. Elektroprivreda BiH uložila je višemilionska sredstava u izradu projektne dokumentacije, rješavanje strogih okolinskih zahtjeva, realizaciju programa eksproprijacije i otkup zemljišta, istražne radove, administrativne troškove kao i troškove dobijanja svih neophodnih i danas pravosnažnih dozvola za realizaciju građenja”, stoji, između ostalog, u saopštenju Elektroprivrede BiH koje je uslijedilo nakon blokade mosta u Prasovićima.

Navode da “nisu upoznati” sa bilo kakvim odlukama Općinskog vijeća Konjic o obustavi gradnje mHE na Neretvici te od nadležnih organa “očekuju osiguranje pristupa gradilištu”. Ipak, zakazana je sjednica Opštinskog vijeće Konjic gdje je najavljena rasprava na temu gradnje mHE na Neretvici.

NA NERETVICI PLANIRANO ČAK 15 MHE

Anes Podić, iz udruženja Eko akcija, očekuje da će vijećnici ispraviti greške koje su načinili raniji sazivi kada su neoprezno izdavali odobrenja za izgradnju malih hidroelektrana na Neretvici i drugim rijekama na teritoriji opštine Konjic.

“Nadamo se da su vijećnici bili u prilici da obiđu suho korito Kraljuščice i da razgovaraju sa tamošnjim stanovnicima i da shvate kako izgleda život pored suhog korita rijeke. Ako je neznanje moglo biti isprika za ranije sazive, vijećnici koji budu donosili odluku na tematskoj sjednici sada imaju sve informacije i veliku odgovornost da donesu odluku koja će biti u interesu stanovnika opštine i budućih generacija”, rekao je Podić za InfoRadar.

Bitno je ovdje naglasiti da na Neretvici i njenim pritokama Elektroprivreda BiH (EP BiH) namjerava graditi čak 15 malih hidroeleketrana. Prema opisu projekta, čak 34 kilometra vodenih tokova završilo bi u cijevima, uz izgradnju pet kilometara dodatnih pristupnih puteva.

Federalno i kantonalno ministarstvo okoliša dozvole su izdali u periodu od 2011. do 2013. godine na osnovu površno urađenih studija utjecaja na okoliš, koje je radila domaća konsultantska kompanija u 2009. godini. EP BiH se za pomoć oko finansiranja obraća Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Kvalitet okolišnih dozvola nije zadovoljio standarde EBRD-a, tako da EBRD angažuje međunarodnu konsultantsku kompaniju za izradu dodatne studije za ocjenu utjecaja gradnje na okoliš i stanovništvo.

“Nakon što je studija potvrdila prisustvo kritično ugroženih vodenih organizama u dolini Neretvice, čiji bi opstanak bio ugrožen izgradnjom malih hidroelektrana, EBRD se 2017. godine povlači iz projekta – tako u praksi izgleda primjena istinskih evropskih standarda. No, i pored novih saznanja o pogubnom utjecaju gradnje MHE na živi svijet, okolišne dozvole ostaju na snazi. Kao i obično, sve je podređeno interesu investitora”, navodi Podić.

Nakon strašnih slika suhog korita sa obližnje Kraljuščice, što je posljedica rada dvije male hidroelektrane koje su s radom počele 2016. godine, stanovnicima Neretvice je jasno da ukoliko se i na Neretvici izgrade male hidroelektrane – oni ostaju bez rijeke. Odlučni su da to spriječe.

Zanimljivi su napori Elektroprivrede BiH za uništavanjem korita rijeka te borbu sa stanovništvom, posebno ako se zna da BiH proizvodi daleko više električne energije nego što potroši. U 2019. prozvedeno ukupno 16.074 GWh električne energije, potrošeno je 12.033 GWh, u isto vrijeme 104 male hidroelektrane proizvedeno je 498 GWh (što je svega 3,1% od ukupno proizvedene električne energije).

Ipak, sa svakim računom za utrošenu struju plaćamo naknade za obnovljivu energiju koje idu u poticaje za male hidroelektrane u privatnom vlasništvu. Država privatnim vlasnicima mHE garantuje otkup SVE proizvedene struje tokom prvih 12-15 godina poslovanja, i to po privilegovanoj cijeni.

INVESTITORI SELMAN, BRAJKOVIĆ, JERLAGIĆ, TELETOVIĆ

Inače, u BiH je do sada izgrađeno 106 malih hidroelektrana, u raznim fazama planiranja, pripreme, izgradnje je još barem 339, a investitori se nadaju da će ih na kraju biti – 600. Dug je spisak investitora i vlasnika malih elektrana, a po udjelu neka se izdvajaju.

Salko Selman, jedan od uticajnih članova SDA, bivši premijer SBK i nekadašnji direktor Razvojne banke FBiH, iako zvanično vlasnik dvije mHE Dolac 1 i Dolac 2, povezuje se sa čak trećinom mHE u Srednjebosanskom kantonu koji uzima najveći udio po izgrađenim malim elektranama.

Selman je osnivač firme Mini Wat. Zanimljivo je da banke finansiraju projekte izgradnje mHE, posebno prednjači Razvojna banka RS.

O vlasniku Tibre Tihomiru Brajkoviću se manje više sve zna. Osuđen je za utaju poreza ali to nije spriječilo da dobije dozvolu za korištenje prirodnog bogastva i milionske poticaje za proizvodnju struje. Vlasnik je tri mHE u BiH, a planira ih sagraditi još šest. Nakon što je zatvorsku kaznu zamijenio za novčanu, platio je oko 2,7 miliona maraka i nastavio biznis u koji su uključene Vlada Federacije i Vlada RS.

Mjesec nakon presude Vlada FBiH mu je odobrila gradnju mHE Begov han na rijeci Bosni. Za tri male hidroelektrane koje je izgradio u RS, godišnje ostvaruje poticaje u iznosu od 3,9 miliona maraka, pisao je CIN nedavno.

Struju koju proizvedu male hidroelektrane braće Brajković u narednih 15 godina po istoj cijeni će kupovati Elektroprivreda RS-a, bez obzira na stanje na tržištu. Garantovana cijena otkupa je za 120 posto veća od cijene struje na tržištu.

Uz to, Brajkovići dobijaju i poticaj koji finansiraju građani plaćanjem naknade za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora. Za četiri godine su dobili 15,5 miliona KM za 158 miliona kilovata struje iz MHE. Ova količina struje je bila dovoljna da osvijetli 8.404 domaćinstva u Republici Srpskoj za isti period.

Nadalje, Amer Jerlagić, nekadašnji direktor Elektroprivrede i lider Stranke za BiH, vlasnik je mHE na Kozici. I on ima firmu za proizvodnju hidroelektrične energije SHPP iz Sarajeva, kao i proslavljeni košarkaš Miza Teletović i brojni drugi.

Investitori pri tome prešućuju da su iznosi koncesionih naknada simbolični, obično se kreću u rasponu od 1 do 3% od ukupnog prihoda kojeg ostvari mala hidroelektrana. Ugovori se potpisuju na 30, a u zadnje vrijeme in a 50 godina.

Nakon što je rasprodana državna imovina brojnih preduzeća, na način da su napunjeni nečiji džepovi a vrijedna materijalna imovina otišla u bescjenje, na red su došla prirodna bogastva.

Iako nam je priroda podarila brojnim rijekama i jezerima, pohlepa i neznanje bi nas ubrzo mogli ostaviti bez vode. Uprkos protivljenjima lokalnih zajednica male hidroelektrane u BiH niču kao gljive poslije kiše.

Vlasti opravdanje za takvo ponašanje nalaze u preporuci EU za obnovljivim izvorima energije. Energetska zajednica nametnula je da se do 2020. godine 40% od ukupno potrošene energije mora proizvesti iz obnovljivih izvora. Istovremeno, za zemlje članice EU propisane su daleko manje ambiciozni i ekonomski lakše podnošljivi ciljevi – svega 20% od ukupno potrošene energije.

Komentari

Autor: Inforadar.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.