BiH će se morati takmičiti sa susjedima radi novca iz EU: Dilberović za Fokus o detaljima

Nakon što su Evropski parlament i Vijeće Evropske unije postigli dogovor o novom finansijskom paketu pomoći za Zapadni Balkan i Tursku u vrijednosti 14,2 milijarde eura, upitali smo direktora Direkcije za evropske integracije BiH Edina Dilberovića šta ovaj paket donosi konkretno za našu državu.

Piše: A. DUČIĆ

Dogovoreni instrument za pretpristupnu pomoć (IPA 3) važit će u sedmogodišnjem periodu od 2021. do 2027. godine.

U razgovoru za Fokus.ba Dilberović je govorio i o prethodnim paketima pretpristupne pomoći, te o napretku na polju EU integracija.

-Da, Evropski parlament i Vijeće EU su postigli dogovor, a sada je potrebno da se on formalizira usvajanjem Uredbe o korištenju IPA III.  Cilj IPA III je pomoći državama korisnicama, uključujući BiH, u ispunjavanju prioriteta koje je EU postavila , a pokriva oblasti od pravosuđa i borbe protiv korupcije preko okoliša, transporta i energije do razvoja privatnog sektora i poljoprivrede. Ove oblasti u IPA III su raspoređene u pet tzv. prozora kojima sve države korisnice imaju pristup. Za razliku od IPA II u IPA III nemamo unaprijed određene iznose novca raspoređene pojedinačno po državama nego se sada ti novčani iznosi raspoređuju po ovih pet prozora. To znači da je jedna suma novca na raspolaganju za svih sedam država korisnica, a čime se države potiču na konkurenciju i veću posvećenost reformama. U IPA III Evropska komisija se pri ocjeni projektnih prijedloga vodi kriterijem strateške relevantnosti i kriterijem zrelosti projekata. Kod razmatranja kriterija relevantnosti Komisija posebno vodi računa o postojanju usvojenih cjelodržavnih strateših  dokumenata, a o zrelosti projekata će ovisiti finalna odluka Komisije o njihovom finansiranju – kazao je Dilberović.

Govoreći o tome u kojoj mjeri su implementirana sredstva iz ranijih paketa pretpistupne pomoći i za koje sektore, Dilberović je rekao da je ugovaranje i isplata projekata iz IPA II u toku, a budući da je BiH u centraliziranom režimu upravljanja pretpristupnom pomoći Delegacija EU u BiH je nadležna za ugovaranje i isplatu sredstava te time i za raspolaganje ažuriranim podacima o  iskorištenosti sredstava.

-Riječ je o projektima koje su institucije u BiH pripremile u okviru državnih paketa pomoći 2014-2019.  Financijski sporazum za 2020. godinu između BiH i EU je potpisan početkom maja ove godine te su time i sredstva za projekte iz ovog državnog paketa pomoći postala operativna za ugovaranje i isplatu. Kroz državne pakete pomoći u okviru IPA II su među ostalim okuhvaćeni sektori okoliša, transporta, energije, MSP, poljoprivrede i ruralnog razvoja, pravosuđa, unutrašnjih poslova, migracija te mjere za ublažavanje posljedica COVID-a. Ranije su, prema podacima Delegacije EU u BiH, završene i aktivnosti na ugovaranju i isplati projekata iz IPA I – kazao je Dilberović.

Upitali smo ga da li će BiH u nekom narednom periodu biti na agendi EU institucija u kontekstu Eu integracija.

-Institucije EU su te koje utvrđuju svoje agende rada. Teme vezane za proširenje, proces stabilizacije i pridruživanja, zapadnog Balkana ili pojedinačnih država su često na dnevnom redu institucija EU. Očekujemo da će BiH svakako biti tema redovitog sastanka Vijeća EU na kojem će biti riječi o Paketu proširenja za 2021. godinu, a koji bi Evropska komisija trebala objaviti na jesen i u kojem će biti sadržana ocjena urađenog u BiH u proteklih godinu dana. Kako bi se do tada iskoristilo vrijeme za značajniji iskorak u procesu pristupanja u EU bitno je da institucije i politika u BiH ubrzaju sa pripremom odnosno usvajanjem propisa i provedbom reformi vezanih za realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja – rekao je Dilberović.

No, koliko smo kao država konrektnih rezultata postigli u kontekstu 14 prioriteta Evropske komisije za dodjelu kandidatskog statusa i šta nam je ostalo da uradimo?

-Vlasti i institucije u BiH su poduzele određene korake i napravljen je ograničen napredak u realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja, a što je i Komisija ocijenila u zadnjem Izvještaju o BiH. Među zadacima koji su realizirani su usvajanje izmjena izbornog zakonodavstva vezanog za Mostar, te održavanje samih lokalnih izbora. Usvojeni su Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH i Akcijski plan za reformu javne uprave. Nadalje, usvojena je Revidirana strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a započelo je se i sa izradom Programa integriranja BiH u EU. Stvoreni su preduslovi sa strane Parlamentarne skupštine BiH za pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, a donijeta je i odluka o ukidanju odredbi o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a. Također, usvojeni su ili su pripremljeni određeni važni propisi, a među njima je svakako najvažniji Prijedlog izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama koji je u parlamentarnoj proceduri – pocrtao je Dilberović,

Sada je, kaže, ključno ne samo nastaviti nego ubrzati s novim konkretnim rezultatima i to, među ostalim, u vidu usvajanja izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama, zakona o sukobu interesa u institucijama na državnom nivou te zakona odnosno njegovih izmjena i dopuna o VSTV-u.

-Bitno je da institucije i politika iskoriste vrijeme do objave Izvještaja Evropske komisije o BiH za 2021. godinu i da usvoje ove zakone, što bi značilo kako značajan iskorak u realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja tako i značajan iskorak u procesu pristupanja u EU – poručio je Dilberović.