RSE
BiH među zemljama porijekla falsifikovane robe koja ulazi u EU
BiH je prema statistikama EK, druga najveća zemlja porijekla za falsifikovani ambalažni materijal
Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina (BiH) našle su se u zvaničnim statistikama Evropske komisije (EK) kao zemlje porijekla falsifikovane robe koja se uvozi na teritoriji Evropske unije(EU). Sjeverna Makednija je u 2018. godini bila glavni izvor falsifikovanih alkoholnih pića, a BiH je druga najveća zemlja porijekla za falsifikovanu ambalažu.
U izvještaju koju je objavila EK stoji da se u 2018. godini, lažna i potencijalno opasna roba u vrijednosti od gotovo 740 miliona eura zaustavila na carinama EU. Prema zvaničnim podacima ove institucije, u 2018 godini je zadržano skoro 27 miliona artikala koji su kršili prava intelektualnog vlasništva, a koji su imali uličnu vrijednost od gotovo 740 miliona eura. Broj presretanja lažne robe koja se uvozi na teritoriji EU je povećan u protekloj godini, zbog velike količine malih paketa u ekspresnom i poštanskom prometu.
Prema zvaničnim podacima EK, Sjeverna Makedonija je bila glavni izvor falsifikovanih alkoholnih pića. Podaci EK pokazuju da preko 60 odsto falsifikovanih alkoholnih pića u 2018. godini, bili su porijeklom iz Sjeverne MAkedonije.
BiH je prema statistikama EK, druga najveća zemlja porijekla za falsifikovani ambalažni materijal, poslije Kine, sa skoro 78 odsto takve robe.
Turska je bila izvor ostalih pića, parfema i kozmetike. A Kina ostaje i dalje glavna zemlja izvora za robu koja krši prava intelektualne svojine.
Pierre Moscovici, komesar za ekonomska i finansijska pitanja je naglasio kako posao evropskih carinika u otkrivanju krivotvorene robe, postaje dodatno teži kao posljedica rasta malih paketa koji ulaze u EU, putem internet prodaje.
“Zaštita integriteta našeg jedinstvenog tržišta i carinske unije, te efikasno izvršavanje prava intelektualnog vlasništva u međunarodnom lancu nabave takođe su prioriteti. Moramo nastaviti sa jačanjem napora protiv falsifikovanja i piraterije”, naglasio je komesar Moscovici.
Inače glavne kategorije zadržanih predmeta, uključuju cigarete koje su činile 15% ukupnog broja konfiskovanih predmeta. Slijedile su igračke za 14%, ambalažni materijal 9%. Proizvodi za svakodnevnu ličnu upotrebu u kući, kao što su proizvodi za njegu tijela, lijekovi, igračke i električna kućna dobra činili su gotovo 37% od ukupnog broja zaplijenjenih predmeta.
