BiH može povući i do milijardu eura od EU, vlast je napravila dobar prvi korak

Bosna i Hercegovina mogla bi iskoristiti veoma značajnu razvojnu pomoć od čak 1,08 milijardi eura ukoliko se njene vlasti ozbiljno uhvate ukoštac s reformama. Riječ je o novom Planu rasta za Zapadni Balkan koji je u novembru prošle godine predložila Evropska komisija, jednako kao i Uredbu o uspostavljanju novog instrumenta pod nazivom “Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan”.

Vijeće ministara BiH predvođeno predsjedavajućom Borjanom Krišto blagovremeno je dobrim potezom započelo ovaj proces. Krišto je početkom prošlog mjeseca evropskom komesaru za susjedstvo i proširenje Oliveru Varhelyiju uputila inicijalnu radnu verziju dokumenta Plan reformi za BiH.

Četiri prioriteta

Njega je pripremilo ad hoc tijelo Vijeća ministara BiH, a ovaj dokument sadrži četiri prioriteta: Zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala i vladavina prava.

Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, koji je predsjedavao ovim ad hoc radnim timom, kazao je za Fokus da je to trenutni presjek razgovora o mogućim reformama koje su imali unutar radnog tima. Konačan i obavezujući Plan reformi će se, kaže, pripremati u saradnji s Evropskom komisijom u sljedeća tri mjeseca.

– Povlačenje sredstava je općenito vezano za realizaciju reformskih aktivnosti unutar reformi koje će biti dogovorene. Pretpostavljam da će od Europske komisije postojati vrlo striktna metodologija koja će to definirati, ali sada nismo u fazi procesa da možemo o tome nešto konkretnije govoriti. Inicijalno BiH je dostupno 1,08 milijardi eura u idealnim uvjetima u kojima bismo realizirali sve reforme i povukli sva dostupna sredstva, ali, ponavljam, proces se događa u više koraka i vrlo je zahtjevan u smislu reformskog napora koje trebaju učiniti vlade na svim razinama u BiH – kaže Zeljko.

Navodi da bi od ukupnog iznosa koji je predviđen za BiH nešto više od 80 miliona eura bilo uplaćeno u budžet institucija BiH kao neka vrsta „slobodnog granta“ odmah na početku procesa. Preduvjet je, dodaje, usvajanje Budžeta za 2024. godinu i usvajanje Plana reformi.

Ukupan finansijski iznos navedenog instrumenta predviđen za Zapadni Balkan za period 2024-2027. iznosi dvije milijarde eura bespovratnih sredstva i podrška kroz kredite od oko četiri milijarde eura. Uredba je dostavljena Vijeću EU i Evropskom parlamentu i uskoro se očekuje njeno usvajanje.

Paket proširenja

Iz Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH za Fokus su naveli kako je Planom rasta predviđeno da aktivnosti trebaju biti fokusirane na olakšavanje slobodnog kretanja robe, pružanja usluga i cestovnog prometa, zatim pristup jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima, tržištu energije i jedinstvenom digitalnom tržištu, te uključivanje u industrijske lance snabdijevanja.

Za primanje bilo kakve podrške u okviru ovog instrumenta, kako pojašnjavaju, država korisnica Evropskoj komisiji mora podnijeti reformsku agendu koja će biti predmet konsultacija s Komisijom i koju Komisija na kraju procjenjuje i usvaja. Ova agenda treba da se temelji na postojećim preporukama Komisije, uključujući i one iz godišnjeg Paketa proširenja i Programa ekonomskih reformi (ERP).

– S obzirom na predviđenu direktnu vezu između finansijske pomoći i provođenja reformi, očekuje se da će Plan rasta imati pozitivan uticaj na dinamiku integracije u EU, kao i rast ekonomija i životnog standarda građana država Zapadnog Balkana – podvukli su iz DEIBiH.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Vjekoslav Vuković cijeni da je u cijeloj ovoj priči važno aktivno uključenje cjelokupne privredne zajednice u BiH.

– Bosna i Hercegovina više od 70 posto robe izvozi na tržište EU, što znači, u praktičnom smislu, da bh. kompanije ispunjavaju standarde EU. Mnogobrojne kompanije iz BiH već dugi niz godina posluju s EU i poznaju njihova poslovna, pravna i ostala pravila. Nama su potrebna iskustva tih gospodarstvenika koji će jasno kazati kako se posluje s EU i dati smjernice za daljnje djelovanje – rekao je Vuković za Fokus.ba.

Naglasio je da su institucije EU shvatile da je privredni sektor mnogo brži u prihvatanju promjena u odnosu na institucije vlasti. Koliko su kompanije spremne za ovakve i slične projekte, neovisno o nosiocima vlasti i onima koji odlučuju o sudbini projekta, potcrtava Vuković, govori primjer CBAM-a, odnosno sistema trgovine karbonom.

Šansa za kompanije

– Naše kompanije su spremne i do 31. januara predat će prve izvještaje za Evropsku komisiju, iako bh. institucije još nisu usvojile pravilnike kojima reguliraju ovu oblast. Uz usvajanje ovih pravilnika, ključan je i elektronski potpis, a realizaciju reformi i razinu njihove uspješnosti će pomno pratiti institucije EU. Dodatno, preduvjet je i usvajanje Budžeta BiH – ističe Vuković.

Navodi da kroz Eurokomoru, čiji je VTKBiH aktivni član, dobili su priliku da učestvuju u izradi akcionog plana. Prema Briselskoj deklaraciji od 13. decembra 2023. tijela koja će učestvovati u ovom procesu su CEFTA, RCC i KIF. Kao predstavnik interesa bh. kompanija u inozemstvu, VTKBiH će, kaže, aktivno učestvovati u ovom procesu i izradi plana za zajednički pristup evropskim integracijama.

– Ovo je prilika i za razvoj privrede u cjelini jer BiH nudi izvrsne investicione prilike i ima komparativne prednosti, od niske porezne stope do najniže cijene energije – zaključuje Vuković.

Inače, iz Delegacije EU su ranije poručivali da kako BiH napreduje na putu ka Uniji, vlasti BiH morat će pokazati da imaju kapacitet da realiziraju značajna sredstva na koje će BiH imati pravo kao buduća članica EU.