BiH prvi put ima strategiju za suzbijanje desnog ekstremizma

Rast desničarskog ekstremizma je ozbiljna prijetnja po sigurnost Bosne i Hercegovine, stoji u Nacrtu Strategije za borbu protiv terorizma u BiH 2021. – 2026. godine. Raniji dokumenti uglavnom nisu kao sigurnosne prijetnje obuhvatali krajnje desničarske grupe.

Od kraja 2020., do kada je važila prethodna Strategija, BiH nije mala državnu strategiju za borbu protiv terorizma.

Ovo je kao nedostatak u borbi protiv radikalizama i terorizma naglašeno u izvještaju State Departmenta za 2021. godinu.

Kako zaustaviti desničarske, ultrakonzervativne i etnonacionalisti prijetnja?

Nacrt nove strategije kao jednu od prijetnji za sigurnost navodi ultrakonzervativne, etnonacionalističke i desničarske organizacije i udruženja koja se mogu povezati s terorizmom ili nasilnim ekstremizmom koji vodi ka terorizmu.

Majda Halilović iz Atlantske inicijative, organizacije koje je pružala podršku timu institucija BiH na pripremi strategije, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da nova strategija daje širi okvir za borbu protiv terorizma, prepoznaje i obuhvata različite oblike i načine ekstremizma, poštujući načela nediskriminacije i stigmatizacije.

“Nova strategija, također, daje povećan značaj prevenciji i ključni prioriteti preventivne aktivnosti nove strategije uključuje širok spektar vladinih i nevladinih sigurnosnih vjerskih aktera u procesu prevencije”, kaže Halilović.

Prethodne strategije nisu imale ovakav karakter. Pretežno su se fokusirale na tzv. sigurnosno-represivni pristup, ocjenjuje Halilović.

“Ovo je za nas bitno, jer je terorizam djelo koje prepoznajemo i jasno je definirano u zakonu. Međutim, važno je prepoznati, sprječavati i radikalizaciju i nasilni ekstremizam koji ne moraju voditi u terorizam ali stvaraju priliku koja je, nekako, pogodna za polarizaciju i terorizam”, naglašava Halilović.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Raspoloživi podaci ukazuju da je u razdoblju 2016. – 2020. godine u BiH bio prisutan etnički ili nacionalni ekstremizam s negativnim utjecajem na sigurnosni ambijent.

Kao ozbiljna prijetnja, ne samo BiH, nego i regije, primijećeni su procesi vezani za porast etno-nacionalnog radikalizma, nerijetko povezanog s religijskim narativima i simbolikom, te porast desničarskih i euroskeptičnih snaga i pokreta u Europi.

Izdvaja se djelovanje navijačkih skupina u određenim sportskim, ali i drugim javnim manifestacijama koje bi mogle zloupotrijebiti radikalne grupacije. Kao prijetnja su prepoznate i određene navijačke skupine bliske ultradesničarskim grupama i pokretima, što utječe na destabilizaciju sigurnosnih prilika.

“Važno je da se prepozna da krajnje desničarski ekstremizam unosi razdor, govor mržnje i podriva demokratske vrijednosti jer poziva na nasilje. Bitno je bilo da se sankcioniše i prepozna”, rekla je za RSE Halilović.

U BiH od 2016. godine nije izvršeno nijedno kazneno djelo koje se može svrstati u terorizam, navodi se u dokumentu, međutim ne isključuje se mogućnost da BiH može biti tlo za pripremu ili izvršenje terorističkog djela, s obzirom na složenost tendencija u vezi s terorizmom.

Povratnici sa stranih ratišta i dalje sigurnosni izazov

Bosna i Hercegovina se uspješno suočila s izazovom prvog organiziranog povratka državljana iz Sirije u decembru 2019. godine, ocijenjeno je u dokumentu. Tada je u BiH iz Sirije vraćeno 25 državljana BiH, koji su bili u kampovima ili zatvorima u dijelu zemlje koji kontroliraju kurdske snage, a koji su ranije živjeli na teritoriji tzv. Islamske države. Oni su uhapšeni ili su se predali Kurdima nakon što je i posljednje uporište “Islamske države” oslobođeno, u februaru i martu 2019. godine.

Repatrijacija šest žena i 12 djece i procesuiranje sedam muškaraca, koji su vraćeni u decembru 2019., ocijenjeni su kao uspješni, s tim da proces reintegracije i resocijalizacije još uvijek traje.

U dokumentu se navodi i da se sigurnosno-interesantni indikatori u proteklom razdoblju dovode u vezu i s odlaskom i boravkom državljana BiH na ukrajinskom ratištu 2014. godine, njihovim učešćem u oružanim sukobima, povratkom sa stranih ratišta, detektiranjem mogućih sigurnosno-interesantnih aktivnosti povratnika.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

U BiH je pred Sudom BiH zbog vrbovanja i poticanja na terorizam, te organiziranja terorističkih grupa, za odlazak na strana ratišta, pokušaj odlaska na strana ratišta, boravak na stranom ratištu, financiranje terorističkih aktivnosti, obuku i bilo kakve aktivnosti u sklopu terorističkih organizacija dosad osuđeno 46 osoba.

Zbog odlaska u Ukrajinu i optužbi da se borila na strani proruskih separatista procesuirana je jedna osoba u BiH, ali je oslobođena krivice.

Posljedice pandemije COVID-19 utječu na sigurnost

Kroz stvaranje negativnog ekonomsko-socijalnog ambijenta koji pojačava nezadovoljstvo građana i širi potencijalnu bazu za različite destruktivne, pa i kriminalne aktivnosti, posljedice prouzrokovane pandemijom COVID-19 neizravno utječu na stanje sigurnosti, navodi se u dokumentu.

Kada je riječ o BiH u periodu trajanja pandemije, nisu prikupljena saznanja koja bi mogla dovesti u korelaciju pandemiju COVID-19 i eventualne terorističke aktivnosti.

U okviru grupacija koje pripadaju radikalnom i ekstremističkom ideološkom spektru u BiH, nisu uočeni novi i drugačiji trendovi nego što su bili i u periodu prije izbijanja pandemije.

Ultrakonzervativne religijske grupe smanjile aktivnosti?

U razdoblju 2018. i 2020. godine primijećeno je smanjeno djelovanje sigurnosno-interesantnih osoba iz ultrakonzervativnih religijskih struktura s područja BiH.

Ipak i pored toga, unutar ove kategorije i dalje je prisutno njihovo verbalno istupanje protiv ustavno-pravnog poretka BiH, demokratije, Islamske zajednice u BiH, tradicionalnih religijskih opredjeljenja i modaliteta ponašanja.

Manji broj najradikalnijih među njima su u svojim istupima, verbalno ili putem interneta i društvenih mreža, izražavali i pozitivne stavove o ideologiji koju promovira “Islamska država”.

Bez obzira na ovo, u dokumentu se navodi da ovakve aktivnosti predstavljaju pogodno tlo za radikalizaciju koja može voditi ka nasilnom ekstremizmu i terorizmu.

Zloupotreba interneta i društvenih mreža

Ekstremno-radikalne strukture u BiH u potpunosti su prepoznale ogroman potencijal, veliku prednost i korist online prostora, jer pružaju maksimalan učinak s minimalnim troškovima, s malo tehničkog znanja i bez velike upotrebe vlastitih resursa.

Pojedine društvene mreže se, pored međusobnog komuniciranja i propagiranja radikalnih ideologija, sve intenzivnije koriste za prikupljanje i razmjenu podataka i informacija za prikupljanje novčanih sredstava, vrbovanje, mobilizaciju i obučavanje novih članova, te međusobno umrežavanje i povezivanje, navodi se u dokumentu.

Kad je riječ o financiranju terorizma, sektor koji je najviše zloupotrijebljen je bankarski sektor, Western union i sektor nekretnina – prodaja vlastite imovine, a u smislu odlaska stranih terorističkih boraca na strana ratišta.

Strategija je prepoznala i pitanje migracija kao moguće sigurnosno pitanje, posebno u smislu korištenja migrantskih tokova za kretanje potencijalnih terorista.

“Akcioni plan koji će pratiti strategiju previđa jedan širi rad, odnosno rad u centrima za socijalni rad, školama u saradnji s nevladinim organizacijama. Previđeno je i jačanje odgovora na krivična djela počinjena iz mržnje, govor mržnje”, dodala je Halilović.

Strategija prepoznaje i rodnu komponentu i njen značaj u prevenciji terorizma, te nasilnog ekstremizma. Strategija uzima u obzir kršenje ljudskih prava žena, rodno zasnovano nasilje nad ženama i djecom koje vrše ili na koje pozivaju terorističke i nasilno ekstremističke grupe.

Nacrt strategije dostavljen je na mišljenje međunarodnim organizacijama, ambasadama, vjerskim zajednicama, nevladinom sektoru i stavljen je na konsultacije i u svrhu poboljšanja dokumenta i, zapravo, dobijanja različitih perspektiva koje mogu biti važne za strategiju, kazala je Halilović za RSE.

Dokument, koji je sačinila radna grupa stručnjaka imenovana u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (BiH), objavljen je na stranici eKonsultacije, platformi Ministarstva pravde za javne konsultacije o pravnim dokumentima.

Nakon konsultacija i usuglašavanja konačnog teksta dokument bi trebao biti proslijeđen na konačno potvrđivanje u Vijeće ministara.