BiH

lice s "crne liste"

BiH traži od SAD podatke o Špirićevoj ulozi u koruptivnim radnjama

05/02/2021

Prema podacima iz registra imovinskih kartona Centralne izborne komisije BiH iz 2018. godine, Nikola Špirić je jedan od najbogatijih političara u državi.

Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) nadležna ministarstva još uvijek nisu kontaktirala u vezi sa dostavljanjem informacija i dokumenata o uključenosti Nikole Špirića u koruptivne radnje, saopštila je ambasada na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

Nikola Špirić, visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH više od dvije godine nalazi se na crnoj listi Vlade SAD zbog sumnje u umiješanost u korupciju.

Upravo zbog toga, Predstavnički dom Parlamenta BiH (jedan od dva parlamenta BiH) je na sjednici 3. februara usvojio inicijativu u kojoj se od nadležnih organa SAD-a traži informacija o korupciji Nikole Špirića.

Tom inicijativom obavezana su dva bh. ministarstva – Ministarstvo pravde i Ministarstvo vanjskih poslova.

Njihov zadatak je da u roku od 10 dana od usvajanja inicijative počnu “proceduru traženja, diplomatskim i drugim prikladnim kanalima, informacija i dokumentacije od nadležnih organa SAD-a da je Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od nje”.

U inicijativi se još navodi da se traže i informacije, kako je navedeno o “ostvarivanju nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH”.

Šta znači odluka SAD?

Ministarstvo inostranih poslova SAD (State Department) je odluku donijelo prema članu 7031 (c) Zakon o državnom, inostranom poslovanju i srodnim programima iz 2018. godine.

Iz Ambasade SAD-a ističu da “kada državni sekretar posjeduje vjerodostojne informacije da je neki zvaničnik bio uključen u značajne koruptivne aktivnosti i/ili značajno kršenje ljudskih prava, Odjeljak 7031(c) nalaže da se taj zvaničnik i članovi njegove neposredne obitelji stave na listu”.

Sankcionisanje prema ovom članu Zakona podrazumijeva zabranu ulaska u SAD, a to se odnosi i na užu porodicu zvaničnika.

“State Department posjeduje vjerodostojne informacije da je gospodin Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ova se odluka uglavnom temeljila na javno dostupnim informacijama”, piše u odgovoru Ambasade SAD-a u BiH.

Dalje je u odgovoru na upit RSE navedeno kako Ambasada SAD-a “u slučaju gospodina Špirića, vjeruje da su njegove aktivnosti nanijele štetu i interesima Sjedinjenih Američkih Država i građana Bosne i Hercegovine”.

Uprkos ovim informacijama, u septembru 2020. godine, Špirić je imenovan na period od četiri godine za člana parlamentarne Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Ima li posla i za bh. organe?

“Radi se o izuzetno ozbiljnim informacijama, kako ih je predočila Američka ambasada. Znači, tu se govori o visokoj korupciji”, rekao je za RSE Damir Arnaut, jedan od četiri poslanika Parlamenta BiH koja su pokrenuli inicijativu.

U obrazloženju za pokretanje inicijative, poslanici Kluba Naša stranka- Nezavisni blok koristili su medijske navode Ambasade SAD-a u BiH, kako State Department posjeduje vjerodostojne informacije da je Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju. Oni su još u septembru 2020. godine dostavili inicijativu očekujući reakciju bosanskohercegovačkih vlasti.

“Neshvatljivo je da domaći organi nisu našli za shodno da zatraže, znači, konkretno informacije kako bi onda mogli dalje preduzeti poslove iz svoje nadležnosti”, kaže Arnaut.

To je, nastavlja Aranut, “eksplicitno navedeno u toj inicijativi”, a Parlament tom incijativom traži od nadležnih organa izvršne vlasti u BiH da zatraže informacije zašto je Nikola Špirić na crnoj listi SAD.

“Ovdje je problem što naši organi, konkretno Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo pravde, nisu našli za shodno da sami zatraže te informacije od Sjedinjenih Američkih Država, iako se radi o izuzetno ozbiljnom pitanju, kako je to opisano i u saopštenju State Departmenta i u saopštenju Američke ambasade u Bosni i Hercegovini”, rekao je on.

Kako je kazao, “poražavajuće je” da je trebalo doći do toga da Parlament “naredi Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu pravde da konačno počnu raditi svoj posao”.

“Ja ne mogu špekulirati o čemu se konkretno radi, jer nemamo te informacije i upravo zbog toga je Parlament i djelovao da se zatraže te informacije, da se vidi šta je tu konkretno i da li tu ima posla za organe Bosne i Hercegovine”, navodi Arnaut.

Nadležna ministarstva bez konkretnog odgovora

Denis Hadžović, šef kabineta ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković za RSE kaže da se prvo o inicijativi treba odrediti Vijeće ministara BiH, koje će, kako je rekao “dati inpute Ministarstvu”.

“Vidjećemo kakav će zaključak biti, hoće li postupiti Vijeće ministara po tom osnovu, hoće li biti saglasnosti i hoće li biti naloga prema jednom od ministarstava, vjerovatno prema našem, ali s obzirom da se o koruptivnim mjerama i Ministarstvo sigurnosti je uključeno u te procese”, objasnio je on.

Iz Ministarstva pravde BiH drugačiji odgovor.

“Ministarstvo pravde BiH nije ovlašteno da pribavlja informacije iz inozemstva o eventualnim protipravnim radnjama za bilo koju osobu bez incijative nadležnog pravosudnog organa“, navedeno je u pisanom odgovoru za RSE.

Napominju kako je to ministarstvo centralni organ veze u postupcima međunarodne pravne pomoći “u krivičnim i građanskim stvarima”, te kako je uobičajena praksa “da države koje donose određene odluke u odnosu na državljane BiH, te odluke diplomatskim putem dostavljaju u BiH, a Ministarstvo vanjskih poslova takve odluke prosljeđuje nadležnom organu na informaciju i eventualno postupanje”.

Dalje objašnjavaju kako sa državama sa kojima BiH ima zaključene ugovore kojima je regulisana međunarodna pravna pomoć u krivičnim stvarima ili sa državama koje su članice multilateralnih ugovora – konvencija iz ove oblasti postoji obaveza tzv. „spontane razmjene podataka“,što podrazumijeva da je članica takvog ugovora ili konvencije dužna obavijestiti državu o njenom državljaninu u vezi sa kršenjem zakona i o tome dostaviti odgovarajuće dokaze.

Sa SAD-om, naglašavaju u Ministarstvu pravde BiH, nemaju zaključen ugovor kojim je regulisana ukupna međunarodna pravna pomoć u krivičnim postupku.

“Ali to nije smetnja da država koja ima informacije o nezakonitom postupanju državljanina BiH, da ih dostavi Bosni i Hercegovini diplomatskim putem”, objasnili su.

Nikola Špirić među najbogatijim političarima

O inicijativi kojom BiH od SAD-a traži informacije o koruptivnim radnjama, zbog čega se od septembra 2018. godine i nalazi na crnoj listi SAD-a, Nikola Špirić nije htio govoriti za Radio Slobodna Evropa.

Prema podacima iz registra imovinskih kartona Centralne izborne komisije BiH iz 2018. godine, Nikola Špirić je jedan od najbogatijih političara u državi.

Špirić je u 2018. godini prijavio prihode u vrijednosti višoj od 97 hiljada eura i imovinu vrijednu 613 hiljada eura. U imovinskom kartonu iz 2014. godine, on je prijavio naslijeđe, kuću i deset hektara zemljišta u Drvaru, na jugozapadu BiH, a u izjavi koju je popunio 2012. godine, napisao je da kćerka posjeduje stan u Beču, a sin stan u Beogradu.

Ko je sve na crnoj listi SAD-a?

Osim Špirića, State Department je objavio sankcije 2020. godine i bivšem generalnom sekretaru Stranke demokratske akcije (SDA)Amiru Zukiću zbog koruptivnih radnji, dok je ostale sankcije izreklo Ministarstvo finansija, preko svog Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC).

Na američkoj crnoj listi je i predsjedvajući Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, kojem su SAD izrekle sankcije 2017. godine zbog opstrukcije Daytonskog mirovnog sporazuma.

Dodiku je tada blokirana sva imovina na području SAD, dok su američkim državljanima zabranjeni transakcije i poslovanje sa njim.

Na crnoj listi se nalaze osobe kao što su haški osuđenici, poput bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića ili nekadašnje predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić do osoba koje se dovode u vezu sa terorizmom i organizovanim kriminalom, poput Nasera Keljmendija. On i njegova porodica sankcionisani su zbog sumnje u trgovinu narkoticima i pranja novca.

Sankcije Sjedinjenih Država određene su do sada prema ukupno 110 osoba.

Komentari

Autor: Maja Žuvela / Aida Đugum / RSE

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.