Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Svjetski dan zaštite životne sredine

Blog ambasadora Fielda i ambasadorice Toudic: Od Pariza do Glazgova, i diljem svijeta

My-Post-900×471

Prenosimo zajednički blog britanskog ambasadora Matta Fielda i francuske ambasadorice Christine Toudic

Petog juna, na Svjetski dan zaštite životne sredine, imaćemo priliku da zastanemo i razmislimo o ovoj nevjerovatnoj, dragocjenoj planeti na kojoj živimo. Ovdje, u Bosni i Hercegovini (BiH), oboje smo iskusili čuda prirode, rijeke, planine i jezera koja predstavljaju neprocjenjivi resurs za sve građane ove zemlje, objavljeno je na blogu britanskog ambasadora u BiH.

Istovremeno, znamo da je veliki broj tih istih građana jako zabrinut zbog štete koja se nanosi životnoj sredini, zbog zagađenja zraka, plastike u rijekama, upotrebe fosilnih goriva i nebrige onih na vlasti. Ali, nema razloga za fatalistički pristup ovim izazovima – BiH može, odnosno mora, postati bolji primjer zaštite svijeta prirode. Mladi, koji će najduže živjeti sa posljedicama, su ujedno i najbolji zagovornici i predvodnici potrebe za promjenom pravca.

Kako svijet počinje da izlazi i oporavlja se od grozne pandemije, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su odlučni da se ne izgube iz vida još veći izazovi koji nam predstoje. Ne postoji veći zadatak pred nama od borbe protiv klimatskih promjena. Dobra vijest je da ljudska vrsta ima kapacitete za to.

Francuska je, 2015. godine, bila domaćin UN-ove konferencije o klimatskim promjenama ili COP21, koja je bila početak promjene našeg pravca kretanja. Zahvaljujući ogromnim naporima domaćina, po prvi put su se zemlje značajno angažovale po pitanju koraka koji su potrebni da se zadrži porast globalne temperature na 1,5 stepeni C, te su odredili ciljeve kako bi došli do tog ishoda. Uspjeh na tom polju sada traži čak i više napora, kao i da se do 2030. godine prepolovi emisija stakleničkih plinova na globalnom nivou. Nepostizanje cilja od 1,5 stepeni C nije apstraktan problem – to bi značilo da će se dodatne stotine miliona ljudi suočiti sa katastrofalnim okolišnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama.

Šta je sljedeće? Ujedinjeno Kraljevstvo, kao sudomaćin COP26, sa Italijom u novembru ove godine u Glazgovu, želi da nadogradi ostavštinu Pariške konferencije i da cilj od 1,5 stepeni C ostane prioritet. Ujedinjeno Kraljevstvo zagovara da sve zemlje ulože u čisti oporavak od pandemije COVID-19. Zajedno sa sudomaćinom Italijom, te aktivnim partnerima poput Francuske, Ujedinjeno Kraljevstvo postavlja četiri jasna cilja za konferenciju u Glazgovu:

  • Sve vlade da se obavežu na cilj neto nulte emisije CO2, sa među-koracima na tom putu, kako bi se smanjile emisije dok ne dođu do neto nulte tačke do sredine ovog vijeka. Svaka zemlja treba da djeluje kako bi se postepeno prestala koristiti vozila koja zagađuju, prestala koristiti i finansirati energija iz uglja. Zemlje sa najvećim emisijama moraju biti predvodnici.
  • Djelovati sa ciljem zaštite ljudi i prirode od uticaja klimatskih promjena putem podsticanja adaptacije i odgovora na rizike gubitka i štete.
  • Zemlje donator moraju ispuniti svoju obavezu mobilizacije 100 milijardi dolara godišnje za podršku zemljama u razvoju. Ovo uključuje usklađivanje razvojnih banaka sa Pariškim sporazumom, te privatne investicije da podržavaju zeleni oporavak, tako da se svaka finansijska odluka donosi imajuću u vidu uticaj na okoliš.
  • Raditi zajedno, na međunarodnom nivou, ujedinjujući akademsku zajednicu, civilno društvo i poslovni sektor uz vlade kako bi se našao najbolji put naprijed. Tražimo od svih kompanija i finansijskih institucija da se pridruže kampanji “Race to Zero”. I, želimo da podržimo glas UN-a i svih stručnjaka za klimatske promjene koji mogu pomoći da se uspostave ciljevi zasnovani na nauci koji će nam omogućiti da postignemo zacrtano.

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su predani borbi protiv klimatskih promjena. Ovdje u BiH smo pozdravili usvajanje Utvrđenih doprinosa BiH (NDC) koji su nedavno podneseni UN-u, a kojim se povećala ambicija, kao nadogradnja na konferenciju u Parizu, te u pripremi za Glazgov. Ali, puno toga se još treba uraditi, na svim nivoima vlasti, radeći zajedno, kako bi osigurali da se ne donesu odluke sada koje bi usporile doprinos BiH u godinama koje su pred nama.

Naš optimizam u BiH dolazi iz razgovora sa motivisanim i fokusiranim mladim ljudima, koji insistiraju da je drugačiji, zeleniji i održiviji pravac moguć. Danas, na Svjetski dan zaštite životne sredine, mnogi od njih će biti aktivni, praveći razliku u svojim zajednicama, zauzimajući se za svoju zemlju i planet. Podržimo ih i obavežimo se i mi na izgradnju bolje budućnosti za sve nas.