BiH

RSE

Bolnice u BiH vraćaju se u režim rada prije korone

03/06/2021
Foto: Jasmin Brutus/RSE

Nije bilo osoblja, prije svega liječnika specijalista, a istog nema niti na tržištu rada

Više od godinu dana Dragica Jurčević iz Viteza, u središnjoj Bosni i Hercegovini (BiH), zbog pandemije COVID-a 19 čeka na operaciju vena, piše Radio Slobodna Evropa.

“Poštujem – korone ima, tu je, ali toliko ima i drugih bolesti koje su ostale iza. Ljudi umiru i od drugih bolesti. Ja slušam njihov plač, njihove depresije i ostalo”, kaže Jurčević za Radio Slobodna Evropa (RSE), koja je inače predsjednica Udruženje žena Svjetlo iz Viteza.

Zbog pada novooboljelih od COVID-a 19, bolnice širom BiH počele su postepeno primati pacijente koji su svoj red za ljekarski tretman čekali, zbog opterećenosti zdravstvenih ustanova, tokom tri talasa pandemije.

Tako se i Dragica Jurčević nada da će konačno dobiti priliku da riješi svoj dugogodišnji zdravstveni problem.

Goran Pejaković, pomoćnik direktora za nemedicinska pitanja Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” Nova Bila, u kojoj bi Dragica trebala biti operisana, za RSE kaže kako su zbog velikog priliva pacijenata oboljelih od COVID-a 19, velikog broja zaraženih ljekara i hroničnog nedostatka osoblja bili primorani reducirati dio usluga.

“Nije bilo osoblja, prije svega liječnika specijalista, a istog nema niti na tržištu rada. Također, veliki broj zaposlenika je bio zaražen COVID-om 19, a u listopadu prošle godine istovremeno su svi specijalisti interne medicine bili pozitivni, a samim tim, posve je jasno, da nije moguće pružiti takvu vrstu usluge”, kaže Pejaković.

Pejaković navodi kako su se sa poboljšanjem epidemiološke situacije, značajno povećale sve usluge i “poprilično normaliziralo stanje”.

Slična je situacija i u drugim bolnicama BiH.

Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banje Luke, grada na sjeverozapadu BiH, za RSE kaže da su onkološki pacijenti i tokom pandemije primali terapije, no da se kasnilo ili su otkazivane operacije.

Kekić je posebno zabrinuta zbog toga što pacijentima nisu bili dostupni redovni specijalistički pregledi. Ona izražava bojazan da bi moglo doći do “eksplozije karcinoma dojke” zbog, kako navodi, dugotrajne izloženosti stresu koji je uzrokovala pandemija.

“Bojim se buma zato što je u porastu i sve mlađe i mlađe osobe su u pitanju. Poslije svega kad se opuste mislim da će baš biti problema”, kaže Kekić.

Prema njenim riječima, na Univerzitetsko-kliničkom centru bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (UKC RS), u Banjoj Luci, godišnje se operisalo od 400 do 600 žena oboljelih od karcinoma dojke.

Slobodan Hajder, pomoćnik direktora za medicinske poslove Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS), za RSE kaže da se ova zdravstvena ustanova, kao i ostale u BiH, suočava sa problemom nedostatka prostornih, kadrovskih i tehničkih resursa.

UKC RS u određenim periodima pandemije morao je staviti 70 posto svih kapaciteta u službu liječenja COVID pacijenata, te u jednom trenutku obustaviti operativne zahvate, izuzev hitnih slučajeva.

“Određene djelatnosti bile su suspendovane kako bi uspješno odgovorili na pandemiju”, kaže Hajder, te dodaje kako UKC RS trenutno prolazi kroz svakodnevnu reorganizaciju.

“Pokušavamo adekvatno odgovoriti na aktuelna dešavanja vezano za pandemiju, što znači da smo i najveći dio konsultativno-specijalističke zaštite vratili prema našim ambulantnim pacijentima, a isto tako i hirurški program, gdje smo sada na nekih 80 posto, pa i preko 80 posto kapaciteta”, kaže Hajder.

On ističe i da će povratak na predpandemijski režim biti moguć kada se steknu uslovi da se COVID pacijenti i COVID ambulanta izmjeste iz centralnog bloka UKC-a RS-a.

Kako kaže, liste čekanja, zbog ograničenih resursa, postojale su i prije pandemije.

“Na kardiološke preglede se čekalo, pogotovo na neke specifične kardiološke intervencije, poput pace makera ili dijagnostičkih kateterizacija srca, zatim operacije katarakte. Logično je da su u tom zastoju liste čekanja vjerovatno postale duže”, kaže Hajder.

Vitežanki, čije je ime poznato redakciji, tokom pandemije dijagnosticiran je karcinom dojke.

U 15 kilometara udaljenom Travniku, gradu čija je Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu najbliža Vitezu, u srednjoj BiH, nije se mogla liječiti, jer je otvaranje onkološkog odjela u ovoj zdravstvenoj ustanovi, koje se očekivalo prije godinu dana, pandemija odgodila do daljnjeg.

“Mene je baš potrefilo za vrijeme korone. Nije lako, ne daj Bože nikome. Nisam znala uopće šta je kemoterapija dok se nisam razboljela. Nisam stvarno znala kroz šta ti ljudi prolaze dok to ne doživiš na svojoj koži”, kaže za RSE ova Vitežanka.

Ona svake tri sedmice putuje na kemoterapiju u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), udaljen 60 kilometara od Viteza. Po povratku se mora se javiti u Dom zdravlja Vitez, predati zahtjev za novu terapiju i čekati sedam dana da iz Travnika stigne odluka kojom joj se odobrava sljedeća kemoterapija.

Vitez se nalazi u Srednjobosanskom kantonu čije je sjedište u Travniku, a KCUS u Kantonu Sarajevo, zbog čega je dodatno komplikovana administrativna procedura i odobrenja koja mora ishodovati sagovornica RSE.

Prema Ustavu, zdravstvo u BiH je u nadležnosti dva entiteta (Republika Srpska – RS i Federacija BiH – FBiH) i posebne administrativne jedinice, Brčko distrikt. Osim toga, u jednom od dva entiteta, FBiH, postoji još deset kantona, odnosno isto toliko zdravstvenih nadležnosti.

Zbog toga BiH ima 13 ministarstava zdravstva: jedno u entitetu RS, jedno u Brčko distriktu BiH, jedno u FBiH i po jedno u svakom od deset kantona u FBiH.

Prije svake terapije ova Vitežanka mora uraditi test na COVID-19 i izvaditi sve nalaze.

“Treba otići u Sarajevo, nije blizu otići u Sarajevo, onda se čeka, ne dobivaš ništa ni za putni trošak. Samo ako ideš autobusom daće ti za putni trošak”, priča za RSE.

Kaže da je čeka još 35 terapija zračenjem koje se obavljaju svaki dan.

“Sad ko se ne može voziti svaki dan, ti moraš gore ležati u bolnici za tih 20 sekundi da te ozrači. Na primjer kad bi bilo u Travniku zračenje, pa to bi bilo lakše sto puta, milion puta”, priča ova Vitežanka.

Direktor Opšte bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš u Sarajevu Ismet Gavrankapetanović za RSE kaže da je ova zdravstvena ustanova sa prvim znacima popuštanja posljednjeg pandemijskog udara “pojačala intenzitet svoga rada”, te da hirurgija radi u punom kapacitetu.

“Svaki dan imamo otprilike 30 operativnih zahvata u osam operacionih sala. U drugim dijelovima, također, su pojačani prijemi svih pacijenata koji su bili, kako mi kažemo, hladni slučajevi, odnosno koji su se mogli odgoditi dok ne dođe do smirivanja epidemiološke situacije”, kaže Gavrankapetanović.

Navodi da su se i tokom pandemije obavljale operacije karcinoma, povreda i drugih hitnih stanja, međutim, dobar dio pacijenata nije imao mogućnost da bude obrađen tokom najtežih udara korona virusa u martu i aprilu ove godine.

U Bosni i Hercegovini je od COVID-a 19 u prva tri mjeseca 2021. godine preminulo 3.130 ljudi, što je skoro polovina ukupnog broja preminulih od zaraze od početka pandemije, u martu 2020. godine.

Tokom trećeg talasa pandemije samo u Kantonu Sarajevo, u martu ove godine, od korona virusa je umrlo 400 ljudi, u odnosu na ukupno 383 preminulih od marta do kraja decembra 2020. godine.

“Tako da sada imamo velike potrebe. Mi ukupno imamo ukupno 10 operacionih sala i odlučili smo da taj broj povećamo do maksimuma i da krenemo u dvije smjene”, kaže Gavrankapetanović.

Naglašava da se u ovoj zdravstvenoj instituciji pripremaju i za četvrti talas pandemije.

“Na to nas upozoravaju i sve kolege iz drugih zemalja, osobito zbog toga što u Bosni i Hercegovini nije u izvršena vakcinacija u dovoljnoj mjeri, tako da je to jedno rizično stanje”, kaže Gavrankapetanović, te navodi da se u okviru toga obavljaju pripreme za otvaranje još jednog sprata izolatorija Opšte bolnice.

Prvom dozom vakcine protiv COVID-a 19 u BiH, koja prema posljednjem popisu iz 2013. godine ima oko 3,5 miliona stanovnika, dosad je vakcinisano oko 92.000 osoba, dok je revakcinaciju završio 31.221 građanin.

S obzirom na povoljniju epidemiološku situaciju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, na jugu BiH, koja trenutno zbrinjava devet COVID pacijenata, prije više od dvije sedmice počela je pružati redovite specijalističko-konsultativne i dijagnostičke preglede.

“Naravno, prema redoslijedu prioriteta. Svi ti pregledi se provode uz striktno pridržavanje propisanih epidemioloških mjera”, za RSE kaže glasnogovornica ove bolnice, Adrijana Pandža.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2020. godine preminulo je 42.803 ljudi što je 15.1 posto više u odnosu na godinu ranije.

Komentari

Autor: RSE

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.