Moguć i egzodus

Bosna traži arbitražu zbog hrvatskog radioaktivnog otpada?

trgovska gora

Hrvatska ima dužnost polovicu svog otpada iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji preuzeti najkasnije 2023. godine

Ukoliko Republika Hrvatska počne odlagati radioaktivni i nuklearni otpad na lokalitetu Trgovska gora Bosna i Hercegovina će pokrenuti međunarodnu arbitražu o tom pitanju, istakli su predstavnici državnih i entitetskih bh. vlasti na međunarodnoj konferenciji o ovom pitanju koja je održana u Sarajevu.

Trgovska gora se nalazi u hrvatskoj općini Dvor i udaljena je manje od tri kilometra od granice s Bosnom i Hercegovinom. Odlaganje otpada na tom lokalitetu ostavilo bi velike posljedice po okoliš i živote stanovnika obiližnjih naselja, tvrde nadležni u BiH, piše Radio Slobodna Evropa.

Više od četiri godine vlasti u BiH pokušavaju uspostaviti dijalog sa kolegama iz Hrvatske o ovom pitanju, no za sada bez uspjeha. Zbog toga ozbiljno razmišljaju pokrenuti arbitražu prema sudu u Ženevi, ističe Mirko Šarović, ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH.

“Ne dižemo svoj glas zbog činjenice što Republika Hrvatska pravi odlagalište na svom teritoriju, već što ga prave na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Legitimno je da brinemo sa svoje planine, izvorišta, biljni i životinjski svijet i, naravno, za naše zdravlje”, kazao je Šarović.

Trgovska gora udaljena je samo sedam kilometara zračne linije od općine Novi Grad u Bosni i Hercegovini. Tim odlagalištem bi bila ugrožena rijeka Una, koja je proglašena parkom prihode u BiH.

Najglasnija kritičarka odlaganja otpada na Trgovskoj gori je ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić. Ona smatra da je presedan u svijetu da neko odlaže nuklearni otpad na samoj granici sa susjednom zemljom.

“Za deset do dvadeset godina to će biti europsko odlagalište nuklearnog otpada. Šta taj narod koji tamo živi treba da radi? Da se iseli i da ponovo pravimo egzodus? Mi ovdje svi ne smijemo to dozvoliti. Borit ću se do zadnjeg. Znamo i mi angažovati ekspertski tim koji će nas zastupati pred međunarodnim sudovima kako bi osujetili namjere Republike Hrvatske”, istakla je Golić.

Odlagalište nuklearnog otpada nije obična deponija na kojoj će se otpad odlagati u idući deset ili petnaest godina, nego je to je odlagalište na kojom će se sporni otpad odlagati mnogo duže, upozorava ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Edita Đapo.

“Svi će nas stručnjaci ubjeđivati, pogotovo stručnjaci iz Republike Hrvatske da odlagalište nije opasno po život ljudi. Nije, ukoliko se ne dešavaju prirodne nepogode. Ukoliko do toga dođe, onda su štete po Bosnu i Hercegovinu katastrofalne, ali i po stanovnike općine Dvor u Hrvatskoj”, kazala je Đapo.

Stav o ovom pitanju zatražili smo i u Ministarstvu zaštite i okoliša i energetike Republike Hrvatske. U pisanom odgovoru su kazali:

“Prema zaključcima 12. sjednice Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško, koja je održana 22. siječnja 2019. godine u Zagrebu, Koordinacijski odbor će nastaviti tražiti rješenje o detaljnim uvjetima pod kojima bi se mogao provesti projekt zajedničkog odlagališta neobrađenog nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO), te u rujnu 2019. godine izvijestiti predsjednike hrvatske i slovenske delegacije Međudržavnog povjerenstva o tome da li su pronašli moguće rješenje oko zajedničkog odlaganja NSRAO”, stoji u pisanoj izjavi.

Krajem prošle godine ta država donijela je Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, u kojem se Trgovska gora predviđa ka najizglednija lokacija za trajno skladište nisko i srednjoradioaktivnog otpada.

Hrvatska ima dužnost polovicu svog otpada iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji preuzeti najkasnije 2023. godine. Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković ranije je izjavio kako je cilj napraviti takvu vrstu odlagališta koje će osigurati neškodljvost za okoliš i život ljudi, ali i da je za otvoreni dijalog između dvije države

Odlaganju radioaktivnog i nuklearnog otpada protive se i neke općine u Republici Hrvatskoj. Saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Petrinja Darinko Dumbović kaće da će taj otpad uništiti poljoprivredne kulture u Sisačko-moslavačkoj županiji.

“Volio bih da imamo zajedničko rješenje oko ovog pitanja. Spreman sam biti pridruženi član svih aktivnosti koje poduzima Bosna i Hercegovina kako bi se pronašla neka druga lokacija za odlaganje nuklearnog otpada”, objašnjava Dumbović.

Nedavno je Predsjedništvo BiH usvojilo zaključak u kojem od Hrvatske traži da nađe drugu lokaciju za radioaktivni otpad. Iz te institucije također je priopćeno kako će se tročlano Predsjedništvo BiH zalagati na punoj zaštiti prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava.