Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Edin Ramić, narodni poslanici iz reda bošnjačkog naroda u Narodnoj skupštini RS Ramiz Salkić, Amir Hurtić i Mirsad Duratović, te delegati iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS Armin Hamzić, Smail Mešić, Alija Tabaković, Adil Osmanović i Dževad Mahmutović, uputili su formalnu komunikaciju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i generalnom sekretaru UN-a.
Pismo je dostavljeno Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi prosljeđivanja Stalnom predstavništvu BiH pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku, a upućeno je uoči polugodišnje rasprave Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u Bosni i Hercegovini, zakazane za 12. maj.
U komunikaciji se ukazuje na, kako navode potpisnici, sistemska i kontinuirana kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustava BiH, odluka Ustavnog suda BiH i međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava.
Diskriminacija Bošnjaka
Posebno se ističe nepriznavanje bosanskog jezika kao ravnopravnog službenog jezika, diskriminatorni sadržaji u nastavnim planovima i programima, nedostatak adekvatnih budžetskih izdvajanja za bošnjačku zajednicu, diskriminatorne prakse pri zapošljavanju u javnoj upravi, kao i strukturna nezastupljenost Bošnjaka u policijskim strukturama.
Potpisnici također upozoravaju na glorifikaciju osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT), uz negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.
“Trideset godina nakon Dejtona, Bošnjaci u entitetu RS i dalje se suočavaju sa strukturnom neravnopravnošću u jeziku, obrazovanju, zapošljavanju i javnom životu. Ovo nije politička izjava, nego dokumentirani prikaz kršenja obaveza koje su prihvaćene potpisivanjem mirovnog sporazuma”, navodi se u obraćanju.
Dodaju kako se obraćaju Vijeću sigurnosti UN-a jer je riječ o tijelu koje ima posebnu odgovornost za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti, uključujući i praćenje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Ljudska prava Bošnjaka u Republici Srpskoj su ozbiljno ugrožena, a sistemska neprovedba Aneksa 7 ostaje jedno od ključnih pitanja mira, povratka i jednakopravnosti”, poručili su potpisnici.
Poziv Schmidtu
U pismu se poziva Vijeće sigurnosti UN-a da zatraži od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da, u okviru ovlasti iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i Bonskih ovlasti, poduzme konkretne mjere s ciljem osiguravanja stvarne ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda u RS-u.
Među predloženim mjerama navode se uklanjanje diskriminatornih propisa i praksi u oblastima obrazovanja, policije i javne uprave, uvođenje afirmativnih mjera zapošljavanja i inkluzivne budžetske politike, kao i uklanjanje odluka i odredbi koje su u suprotnosti s presudama međunarodnih sudova.
Potpisnici ističu da su ove mjere neophodne za stvarnu provedbu Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji se odnosi na povratak izbjeglica i raseljenih osoba, a koji, kako navode, ni više od tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije suštinski proveden u Republici Srpskoj.
