Pred zastupnicima 88 tačaka dnevnog reda, i danas o Izbornom zakonu

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je predložilo 17 poslanika.

Predložili su ga poslanici: Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe ovog prijedloga zakona.

U obrazloženju predloženog zakona se navodi da su osnovni principi na kojima on počiva jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.

Razlozi za njegovo donošenje su unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.

Predstavnički dom trebao bi razmatrati i zahtjev poslanika Nikole Lovrinovića da se po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini.

Ovim zakonom regulira se upis podatka o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH.

U obrazloženju predloženog rješenja navodi se da je “primijetno da se institut pripadnosti naroda ili pripadnosti nacionalnoj manjini zloupotrebljava i vrlo često stvara problem“.

Ovim zakonom bi to pitanje bilo regulirano i otklonila bi se mogućnost zlouporabe – navodi predlagač.

Predviđeno je i razmatranje principa Prijedloga zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić, a kojim je definirano da će se „ko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju državu Bosnu i Hercegovinu, njenu zastavu, grb ili himnu, kazniti kaznom zatvora do jedne godine“.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe predloženog zakona.

Poslanici bi trebali razmatrati i zaključak sa sjednice Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Odluku o upućivanju zahtjeva za dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini po ubrzanoj proceduri, čiji je predlagač Dom naroda državnog parlamenta.

Dom naroda je ranije usvojio ovu Odluku i zadužio predsjedavajuće domova da uime PSBiH upute takvu inicijativu Evropskom parlamentu, Evropskom vijeću, Evropskoj komisiji i Vijeću Evropske unije.

Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović je tada kazao da, ako ovu odluku usvoji i Predstavnički dom, onda bi ona bila odluka Parlamentarne skupštine BiH.

U obimnom dnevnom redu, među 88 tačaka, su i izvještaji, informacije, poslaničke inicijative, kao i davanje saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma i ugovora.

Veliki broj tačaka predloženog dnevnog reda odnosi se na drugi krug glasanja o pojedinim zakonima i drugim materijalima o kojima su se poslanici izjašnjavali na ranije održanim sjednicama, ali zbog nepostojanja entitetske većine su upućene Kolegiju na usaglašavanje.

Tako bi poslanici u drugom krugu, između ostalog, trebali glasati o Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, koji je predložilo Predsjedništvo BiH, a prije toga i o amandmanima na predloženi budžet.

Između ostalog, predviđen je i drugi krug glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji su predložili poslanici Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez, a kojim se previđa spuštanje cenzusa unutar kandidatskih lista sa 20 na 10 posto.

U drugom krugu trebalo bi se glasati i o Prijedlogu deklaracije o dobivanju kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, čiji je predlagač poslanik Nikola Lovrinović.