BiH

Bruce Berton za Fokus.ba: Političari u BiH šire strah da bi osvojili glasove

20/09/2018

Šef misije OSCE-a u BiH Bruce Berton izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da nacionalistička retorika i retorika kojom se širi strah, raste u BiH, do nivoa koji je neprihvatljiv:

“Političari to koriste kako bi pokušali da osvoje glasove. Oni šire strah među stanovništvom i to nije dobar trend.”

Komentarišući teorije da bi izbori u oktobru mogli biti lažirani, Berton je istakao da uvijek postoji mogućnost izborne prevare.

“Dugo smo razgovarali o tome, o načinima kako poboljšati sigurnost i transparentnost izbora. Postoji veoma dugačka lista preporuka ODIHR-a i drugih aktera koji su ranije posmatrali izbore u BiH”, naveo je naš sagovornik.

Berton je govorio i o sve učestalijim napadima na novinare u BiH, regionalnoj saradnji, obrazovanju, korupciji…

U proteklom periodu je bilo mnogo napada na novinare u BiH, a slučaj koji je privukao najviše pažnje je slučaj Vladimira Kovačevića. Općenito, 41 kršenje medijskih sloboda desilo se u BiH od početka godine. Koji su glavni izazovi na ovom polju po Vašem mišljenju, postoji li potreba za izmjenama zakona i postoji li potreba za boljom edukacijom, kroz radionice, za policiju i pravosuđe u BiH?

Dobro pitanje. Sloboda medija je od temeljnog značaja za djelotvornu demokratiju i novinari bi trebali biti u mogućnosti da rade svoj posao u atmosferi bez zastrašivanja, kako fizičkog tako i verbalnog ili finansijskog. Što se tiče pravnog okvira, zakon garantira pravo na slobodu medija. Dakle, ovdje se ne radi o pravnom okviru, već o provedbi zakona.

Pravni okvir nije toliko dobar kada se radi o pitanjima poput medijskog vlasništva i to  je jedno od pitanja na kojem treba raditi.

U konačnici, vidjeli smo da postoji obrazac napada na novinare i da je napad na Kovačevića rezultirao oštrom osudom od strane političara, drugih novinara, međunarodne zajednice… Lijepo je vidjeti da je toliko mnogo ljudi odmah osudilo ovaj napad.

Metode vršenja pritiska na novinare, bilo političke ili finansijske prirode, gdje vam posao zavisi od toga kako ćete napisati neki članak ili od toga kome imate pristup, ili pritiska od strane uređivačkog osoblja – to su stvari koje prijete slobodi medija u ovoj državi.

U smislu vašeg prijedloga za dodatnu obuku, u proteklom periodu smo se bavili takvim aktivnostima. Jedna od oblasti u kojoj se Misija OSCE-a u BiH također angažovala jeste jačanje medijske pismenosti. Toliko je mnogo informacija u doba društvenih medija, u modernom informatičkom dobu, da smo, na neki način, preplavljeni informacijama. Medijsko opismenjavanje ima za cilj unapređenje sposobnosti kritičkog razmišljanja, odnosno sposobnosti razdvajanja tačnih od netačnih informacija, koje dolaze iz različitih izvora.

Nalazimo se u predizbornom periodu. Koji su glavni izazovi kada je u pitanju sigurnost u BiH, jer u ovom periodu političari uvijek govore o mnogim prijetnjama, o oružju, o ratu, a što obično plaši narod u BiH koji je preživio rat prije 23 godine?

Sigurnosni izazovi s kojima se suočava BiH ne razlikuju se mnogo od onih u drugim državama u regiji. Međutim, kao što uvijek vidimo u izbornoj godini, retorika, pogotovo nacionalistička retorika i retorika kojom se širi strah, raste, iskreno govoreći, do nivoa koji je neprihvatljiv.

Mislim da imamo situaciju u ovoj državi u kojoj političari to koriste kako bi pokušali da osvoje glasove. Oni šire strah među stanovništvom i to nije dobar trend. Također koriste to kako bi odvratili pažnju od pitanja koja zaista utiču na svakodnevni život građana BiH. Ne govore o obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti… Njihove platforme ne sadrže mnogo o tome. Kao posljedica toga, ne samo da se podiže nivo straha, nego vidite i kako ljudi gube povjerenje u izborni sistem i, jednako tako, u političare u čitavoj državi. Savršen dokaz toga predstavlja broj ljudi koji napušta državu.

Kada je u pitanju regionalna saradnja, ponekad postoje velike tenzije među zvaničnicima različitih država na Balkanu. Na koji se način situacija može poboljšati i da li ste optimistični u smislu napretka u ovoj oblasti u narednih nekoliko godina?

Optimističan sam. Regionalna saradnja je veoma važna za stabilnost, ali i za ekonomski prosperitet BiH.  Možemo vidjeti tenzije, ponekad s Hrvatskom, ponekad sa Srbijom. Međutim, istovremeno čujemo kako su ove države posvećene poštivanju teritorijalnog integriteta BiH. To je važna izjava i trebalo bi je stalno ponavljati.

Ne mislim da ijedna država u regiji želi imati nestabilnog susjeda. One žele stabilnost, žele ekonomski prosperitet. Iako postoje neki problemi, kao što su granice i druga pitanja o kojima se razgovara, u konačnici, optimista sam i mislim da države u regiji mogu sarađivati. Na kraju krajeva, to je dobro za sve strane.

Bruce Berton (Foto: Edib Jahić/OSCE)

Kada je u pitanju obrazovanje, postojali su mnogi slučajevi diskriminacije čak i među djecom u školama u BiH. Kada uporedite tu situaciju sa onom u drugim evropskim državama, na koji način može BiH učiti od drugih država sa mnoštvom različitih nacionalnosti, u čijim školama ipak postoji ravnopravnost? Kakav je Vaš stav o tome?

Kada je u pitanju obrazovanje u BiH, situacija je veoma komplikovana. U ovom trenutku uopšte ne postoji politička volja da se ostvare zaista djelotvorne promjene u obrazovanju. Diskriminacija postoji u oba entiteta, bez obzira da li govorimo o pitanju jezika u RS-u, ili o „dvije škole pod jednim krovom“, o segregaciji u FBiH. Nažalost, ovo je jedno od veoma politiziranih pitanja.

Na kraju su djeca jedini koji su na gubitku. Odnosno, država je također na gubitku, jer u konačnici to su djeca koja su budućnost ove države. Za nas je ovo, dugoročno posmatrano, pitanje sigurnosti i stabilnosti, jer ako učite djecu o onome što ih razdvaja, a ne onome što ih spaja, to će onda dovesti do još veće podjele u državi nego što je to već sada slučaj.

Uskoro ćemo objaviti jedan izvještaj o „dvije škole pod jednim krovom“, a početkom sljedeće godine ćemo objaviti izvještaj o stanju u oblasti obrazovanja.

Želio bih naglasiti još dvije stvari u ovoj oblasti. Prvo je PISA testiranje koje je nedavno završeno, a čije ćemo rezultate dobiti sljedeće godine. Time će BiH barem dobiti jedno mjerilo za upoređivanje sopstvenih rezultata sa rezultatima drugih država, da bi vidjela gdje se nalazi na toj ljestvici. Misija također podržava izradu i uspostavljanje zajedničkih ishoda učenja zasnovanih na savremenim ciljevima učenja, koji promovišu inkluzivnost i poštivanje različitosti, umjesto sadržaja koji produbljuju podjele i etničku segregaciju.

Političari mnogo govore o tome da će izbori biti lažirani. Neki od njih govore o izbornom materijalu i o tome kako će on biti ukraden. Uopšteno govoreći, o tome postoje teorije zavjere. Kakva su Vaša očekivanja u vezi sa izborima i Vaš komentar o tim teorijama zavjere? 

Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a (ODIHR) uspostavio je posmatračku misiju u BiH radi posmatranja izbornog procesa na terenu. Na dan izbora, bit će prisutno oko 300 kratkoročnih posmatrača. Oni će vršiti posmatranje na biračkim mjestima od trenutka prije otvaranja dok se ne završi brojanje glasova. Dugoročni posmatrači su već u BiH i oni će voditi razgovore sa CIK-om, novinarima, predstavnicima medija, biračkim odborima, itd.

Njihov mandat se odnosi na posmatranje izbora i odvojen je od mandata Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini koja nije uključena u zvanično posmatranje izbora.

Po mom mišljenju, uvijek postoji mogućnost izborne prevare. Dugo smo razgovarali o tome, o načinima kako poboljšati sigurnost i transparentnost izbora. Postoji veoma dugačka lista preporuka ODIHR-a i drugih aktera koji su ranije posmatrali izbore u BiH. Nažalost, Interresorna radna grupa koja je uspostavljena prije nekoliko godina, a koja je pokušavala da dođe do dogovora o načinima kako ostvariti ta poboljšanja, je postigla veoma malo.

Pozivamo ovu radnu grupu da, po okončanju ovih izbora, nastavi svoj rad. Spremni smo im u tome pružiti podršku.

Nešto što smo bili u mogućnosti da uradimo je da osiguramo providne glasačke kutije. To je korak naprijed za CIK. Hoće li to promijeniti političko okruženje u BiH, ili promijeniti kako demokracija funkcionira u BiH? Ne, neće. To je jedna od stvari koja može doprinijeti transparentnosti. Međutim, to je mali, ali važan korak u pravcu povećanja povjerenja ljudi u validnost i integritet izbornog procesa.

Misija OSCE-a u BiH je nedavno održala radionicu u Tuzli pod nazivom „Prevencija korupcije“. Koje je dugoročno rješenje u ovoj oblasti, jer postoje mnogi slučajevi u BiH koji su jednostavno zataškani, ili jednostavno nema volje da neki slučajevi završe na sudu ili da neki ljudi završe u zatvoru. Kakav je Vaš stav o tome?

Pomenuli ste riječ „dugoročno“ i mislim da se upravo o tome radi – biće to jedan dugoročan proces. U taj proces će svi morati da budu uključeni, institucije, pravosuđe, građani. Svi moraju biti uključeni u tu borbu koja će biti duga i teška.

Korupcija predstavlja teret za ekonomiju i obeshrabruje ljude da ovdje investiraju. Ona podriva  vjeru građana BiH da će se prema njima postupati pravično.

Misija OSCE-a u BiH je izvršila analizu završenih predmeta korupcije pred sudovima u BiH. Preliminarni izvještaj smo objavili u februaru ove godine i obuhvatio je 67 predmeta završenih između 2010. godine i 2017. godine. Dali smo neke konkretne preporuke o tome kako bi se moglo unaprijediti djelovanje pravosudnog sistema u ovoj oblasti.

Te preporuke su uključivale usklađivanje zakona, naročito zakona o krivičnom postupku na nivou države, entiteta i Brčko distrikta, ali i neka veoma važna pitanja na koje bi trebalo da se usredsredi VSTV sa ciljem povećanja kapaciteta tužilaca i sudija. Bez obzira da li govorimo o procesuiranju složenih finansijskih krivičnih djela, pisanju optužnica, dosljednosti kaznene politike, nivo stručnog znanja je jednostavno nedovoljan. Konačni izvještaj u vezi s tim ćemo objaviti početkom sljedeće godine i on će sadržavati  detaljnije preporuke.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.