BiH

RSE

Čeka se istraga: Hercegovački poduzetnik demantuje da je krio avio bombe

19/06/2021

Pripadnici Federalne uprave policije i Tužilaštva BiH još uvijek provjeravaju kakvo je oružje ili dijelovi naoružanja (na fotografiji) pronađeno u krugu firme “Autoherc” iz Gruda

Biznismen i vlasnik firme “Autoherc” iz Gruda, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) Miro Palac uhapšen u srijedu, 16. juna, jer je prema navodima Tužilaštva BiH u jednoj od njegovih firmi pronađena veća količina avio bombi. Istog dana je pušten je na slobodu.

Pripadnici Federalne uprave policije (FUP) i Tužilaštva BiH još uvijek provjeravaju kakvo je oružje ili dijelovi naoružanja pronađeno u krugu njegove firme.

O detaljima istrage ni u FUP-u niti u državnom Tužilaštvu nisu željeli govoriti. Više detalja, kako su rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE), biće saopšteno nakon što istraga bude završena.

U izjavi za RSE Palac je, dan nakon hapšenja, negirao da se u prostoru njegove firme nalaze aviobombe, već je riječ, kako tvrdi, o opremi za avione koje je proizvodila nekadašnja fabrika vazdušne industrije Soko Mostar.

„To nisu rakete, to nema veze s raketama. To nema veze s oružjem. Ja sam 2004. godine kupio ovu firmu od države. To je bila nekada vojna firma. Oni su nekada proizvodili vojnu opremu. Prema mojim saznanjima, to tamo leži između 35 i 38 godina“, kaže on.

Firma “Autoherc” iz Gruda u vlasništvu Mire Palaca registrovana je za prevoz putnika. Pored lokalnih, imaju redovne autobuske linije za Njemačku, ali i više evropskih gradova, a u okviru firme djeluje i turistička agencija.

Objekat u kojem se nalazi firma Autoherc, Palac je kupio 2004. godine. Kaže, kako je u to vrijeme tu bila registrovana Tvornica specijalnih alata, a da je vlasnik bila nekadašnja mostarska fabrika “Sokol”.

„Zanemarili su maticu firme koja je to proizvodila. To mi je država prodala, sve što se nalazi u bilansi i van objekta, objekat, parking i sve što se tu nalazi, pa čak i ove cijevi sam platio u cijeni i šaraf koji se nalazi u sklopu tvornice. Država ti proda i država ti dolazi sada da ti to oduzme. Je li to suludo?“, pita se on.

Soko Mostar – vazduhoplovan industrija koja je propala

Tokom male privatizacije do 2003. godine, 19 ljudi je kupilo 33 posto mostarske fabrike vazdušne industrije Soko, uz obavezu zapošljavanja novih 138 radnika i ulaganje oko 800 hiljada eura, što se nikada nije desilo.

U velikoj privatizaciji, tri godine kasnije, prodano je preostalih 67 posto kapitala vojnog dijela “Sokola”, sa stambenim objektima, hotelima i ostalim popratnim sadržajima.

Sindikat radnika te fabrike tvrdio je da je imovina prodata u bescijenje.

Vazduhoplovna industrija Soko osnovana je 1950 godine. Već 1961. izlazi sa prvim vojnim modelom iz samostalnog razvoja “Soko Galeb”, nakon čega slijede daljnji modeli, te proizvodnja licenciranog helikoptera pod imenom Gazela.

Uz vazduhoplovnu, paralelno se razvijala i rashladana i klima tehnika, prozvodnja montažanih hala, prijenosnih mehanizama i mjenjača za automobilsku industrija, što se izvozilo za nekoliko evropskih zemalja. Uz glavnu fabriku u Mostaru, postojali su pogoni u Čitluku, Grudama, Ljubuškom i Nevesinju, sa ukupno 8.000 radnika.

Kakva je uloga HDZ-a?

Tokom posljednjeg rata u BiH, većina mašina u ovoj fabrici je sačuvana, ali se nakon privatizacije fabrika u potpunosti raspala. Poslijeratni direktor industrije “Soko” do 1998. godine bio je Dragan Čović predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Palac navodi, kako nikada nije puno značaja pridavao onome što je, nakon što je kupio prostor, zatekao u krugu nekadašnje fabrike, da je pokušao zaostalu opremu prodati otpadu, ali da u tome nije uspio.

„Jednom je ponuđeno otpadu za skupljanje starog željeza. I ljudi su raskopali i mjerili, jer po kilu to kupuju. Kad su izmjerili, rekli su da im se ne isplati to kupiti?“, tvrdi on.

Dodaje kako je u nalogu za pretres stajalo da proizvodi ilegalno oružje, te da se u krugu firme nalazi eksploziv, što, kako kaže, nije tačno, već je riječ o opremi za avion koja se koristila za proizvodnju nekadašnjeg aviona Galeb koji je radio mostarski Sokol.

„On je prvi u bivšoj Jugoslaviji proizveden i nigdje se više ne koristi. U to su se stavljale neke granate i ispaljivalo se. To je oprema i nema veze s oružjem, granatom i bilo čim“, kaže on za RSE.

Ako se dokaže da je u krugu njegove firme bilo oružja, Palac je, kaže, spreman da odgovara.

„Ja ću se dati zapaliti bilo gdje na svijetu, ako ovo ima veze s oružjem ili bombom. Imam svoju čast. Hvala svim mojim prijateljima koji su mi dali podršku i hvala svim onim ljudima koji me ne vole i koji su mi ovo napravili. Nek im bog oprosti. A oprašta im i Miro Palac“, dodaje on.

Kozar: Nelegalno naoružanje opasnost po lokalno stanovništvo

Vojno politički analitičar Đuro Kozar kaže za RSE kako je u BiH od posljednjeg rata ostalo puno nelegalnog naoružanja, te da nije riječ samo o pješadijskom naoružanju, već i o minobacačima, pa čak i topovima.

“To naoružanje je velika prijetnja za stanovništvo i jako je čudno što neki građani nisu pristali da se to naoružanje dobrovoljno preda bez ikakvih sankcija. Meni je stvarno čudno i nepojmljivo da se avio bombe tako otkrivaju i da se nalaze u privatnom posjedu”, dodaje Kozar.

On podsjeća da je za civilno stanovništvo od velike opasnosti da bilo kakva vrsta naoružanja bude bez obezbjeđenja I očekuje da će istraga u slučaju kompanije “Autoherc” iz Gruda pokazati ko je i zbog čega lagerovao bombe i čemu bi one na kraju trebalo da posluže.

“Jako je bitno da se istraži odakle te bombe tu, kako su one poslije toliko vremena uspjele da ostanu prikrivene i da se vidi koliki je utjecaj raznih neleagalnih skupina, koje nelegalno trguju naoružanjem i kojih ima i u BIH”, dodaje Kozar.

Ko je nadležan za pronalazak nelegalnog oružja?

U Ministarstvu sigurnosti BiH za RSE su rekli da kada je u pitanju prodaja i registracija privrednih subjekata koji trguju oružjem, unutar zemlje, nadležnost imaju mjesno nadležne policijske agencije, budući da je BiH decentralizirana država sa jasno definisanim nadležnostima.

U Federaciji BiH to je deset kantonalnih policijskih agencija, a u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj, to je nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova tog entiteta.

Na nivou države postoji Koordinaciono tijelo za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini, čiji je nosilac aktivnosti Ministarstvo sigurnosti BiH.

Riječ je o Odboru koji koordinira određene aktivnosti iz ove oblasti i ima samo, koordinirajuću ulogu.

Za istrage krivičnih dijela, poput pronalaska nelegalnog naoružanja, ili naoružanja zaostalog iz rata, nadležna su entitetska i kantonalna ministartsva unutrašnjih poslova, policija Brčko Distrikta BiH, i u određenim slučajevima Državna Agencija za istrage i zaštitu BiH.

Do sada uništeno 7.500 tona municije

Kroz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) od 2010. godine do danas, u saradnji sa Oružanim snagama BiH i Ministarstvom odbrane BiH, uništeno je preko 7.500 tona visokorizične municije kojoj je prošao rok ili je iz drugih razloga bila nesigurna za daljnje skladištenje.

Edin Serezlić iz UNDP-a u BiH za RSE kaže kako to smatraju velikim uspjehom, zato što je na taj način umanjen rizik neplaniranih eksplozija skladišta, što predstavlja rizik kako za lokacije skladišta, tako i za lokalne zajednice u BiH.

„Bitno je naglasiti da zbog tih kontinuiranih napora UNDP-a, te ostatka međunarodne zajednice, u suradnji sa Ministarstvom odbrane i Oružanim snagama, BiH je jedina država u širem regionu koja nije imala takve vanredne događaje, odnosno incidente, nije imala neplanirane eksploziju skladišta“, dodaje on.

Sve do sada pronađene avio bombe na različitim lokacijama u BiH porijeklom su iz Drugog svjetskog rata. Posljednja je nađena na lokaciji Agronomskog i prehrambenog tehnološkog fakulteta u Mostaru, u martu ove godine.

Krivični zakon BiH u članu 193 predviđa najmanje tri godine zatvorske kazne za one koji uvoze, prevoze ili posreduju u prometu oružja ili vojne imovine bez dozvole propisane zakonom.

Komentari

Autor: Marija Arnautović-Ivan Katavić (RSE)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.