Potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ćamil Duraković pozvao je visokog predstavnika Christiana Schmidta da iskoristi bonska ovlaštenja i nametne zakon o raspodjeli državne imovine u Bosni i Hercegovini.
Duraković je poručio da za takvu odluku postoji jasan pravni osnov, podsjećajući na više presuda Ustavnog suda BiH kojima je utvrđeno da je Bosna i Hercegovina titular ukupne državne imovine.
Presude Ustavnog suda
Kako je naveo, Ustavni sud BiH je u predmetima U-1/11, U-8/19, U-9/19 i U-4/21 pravosnažno utvrdio da je BiH, kao pravni sljednik Socijalističke Republike BiH, vlasnik državne imovine, uključujući poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i šumsko zemljište.
“Te presude nisu polazište za pregovor nego pravna činjenica koju svaki zakon mora ugraditi, a ne zaobići”, naveo je Duraković u obrazloženju zahtjeva.
VEZANI Reakcije u Njemačkoj na ostavku Christiana Schmidta: Poražavajuće!
Prema njegovim riječima, jedino prihvatljivo rješenje zasniva se na funkcionalno-teritorijalnom modelu prema kojem država BiH zadržava vlasništvo nad imovinom potrebnom za obavljanje ustavnih nadležnosti, kao i nad kategorijama koje je Ustavni sud definirao kao državne.
Istovremeno, entiteti bi imali pravo upravljanja i korištenja imovine na svojoj teritoriji koja ne spada u te kategorije.
Razlika između vlasništva i upravljanja
Duraković je istakao da je ključno razlikovati vlasništvo od upravljanja.
“Entiteti mogu upravljati šumama i koristiti ih ekonomski, ali formalni vlasnički naslov slijedi iz prava, a ne iz faktičnog upravljanja. Svako rješenje koje to izjednačava nije kompromis nego inverzija sudske prakse”, izjavio je Duraković.
VEZANI Zbog čega odlazi Schmidt i da li je Dodik prerano počeo da se raduje?
Posebno je upozorio na, kako je naveo, procesni rizik koji se rijetko javno spominje – da odluke visokog predstavnika donesene bonskim ovlaštenjima ne podliježu kontroli Ustavnog suda BiH.
Upozorenje na posljedice
Duraković smatra da bi eventualno nametanje zakona kojim bi šume, rijeke i poljoprivredno zemljište bili preneseni na entitete praktično neutraliziralo dosadašnje presude Ustavnog suda BiH bez mogućnosti domaćeg pravnog osporavanja.
“Dodatno, svako rješenje koje ne predvidi poništenje svih transakcija provedenih u kršenju zabrane raspolaganja od 2005. do danas retroaktivno legalizira sve što je Republika Srpska u tom periodu nezakonito upisala i raspolagala kao svojom imovinom”, upozorio je Duraković.
