Na uvodnom panelu 13. Point konferencije u Sarajevu, pod nazivom „Civilno društvo između čekića i nakovnja“, govornici iz regije i Evrope suočili su se s rastućim izazovima s kojima se susreću akteri civilnog društva – smanjenjem finansiranja, porastom autoritarizma i dubokom disonansom između civilnog sektora i građana kojima nastoji služiti.
Učinak nedavnih rezova u finansiranju od strane USAID-a na civilno društvo u zapadnom Balkanu bio je, na neki način, pozadina ovog panela – kako u finansijskom, tako i u političkom smislu.
Panel je moderirala Lejla Bičakčić (CIN), a u diskusiji su učestvovali Igor Blažević (Prague Civil Society Center), Toshe Zafirov (Balkan Civil Society Development Network), Ivan Đurić (CRTA), Šejla Mujačić (GIZ), Miodrag Milosavljević (Open Society Foundations – Western Balkans) i Ivana Korajlić (Transparency International BiH), u otvorenoj, ali i usmjerenoj raspravi.
“Napustena društva” i novi protivnici
Prvi govornik bio je Igor Blažević, koji je naglasio da su duboke društvene promjene – rastuće nejednakosti i širenje autoritarnog populizma – stvorile ono što on naziva „napuštenim društvima“.
Upozorio je da je civilno društvo odvojeno od tih stvarnosti i da i dalje funkcioniše po zastarjelim principima:
„Mi koji se nazivamo civilnim društvom smo odvojeni od velikog dijela našeg društva i ne znamo kako da radimo s emocijama i vrijednosnim sistemima napuštenog društva“.
Ipak, on nije pesimista, već oportunista u smislu da je ovo prilika za redefinisanje osnova: „Hajde da iznova osmislimo civilno društvo“, rekao je, ističući da se civilni sektor sada suočava s „vrlo resursnim, sistematskim protivnikom“, koji čine „savez autokrata, kleptokrata i konzervativnih antiliberalnih društvenih pokreta“.
Značaj finansiranja i kritika EU
Toshe Zafirov zauzeo je pragmatičan stav i nije se složio s tvrdnjom da USAID nije ključan:
„Najpogođenije zemlje su bile Srbija, Bosna i Hercegovina i Albanija.“
Osim finansijskih posljedica, naglasio je i ljudsku dimenziju: „Visoko kvalificirani ljudi su odjednom postali suvišni. A to su profesionalci koji su mogli ojačati državne institucije.“ Kritizirao je i sporost EU da popuni finansijski jaz, rekavši: „Riječi ‘brzo’ i ‘EU’ ne idu u istu rečenicu.“
Napadi na organizacije i narušeno povjerenje
Iz Beograda se javio Ivan Đurić s uznemirujućim, ali i nadom ispunjenim iskustvom. Njegova organizacija CRTA je nedavno bila meta policijske racije pod izgovorom da je „USAID kriminalna organizacija“, navodno na osnovu izjava Donalda Trumpa i Elona Muska.
Takođe je primijetio promjenu u narativu EU, koja sada priznaje da je „EU integracija proces cijelog društva“, a ne samo politički projekat. Ipak, nepovjerenje opstaje.
„Studenti ne žele da se povezuju s nevladinim organizacijama“, priznao je Đurić, ukazujući na dugotrajan problem reputacije civilnog društva.
Represija u BiH i izostanak međunarodne podrške
Ivana Korajlić fokusirala se na Bosnu i Hercegovinu, posebno Republiku Srpsku, gdje zakoni usmjereni protiv civilnog društva – poput zakona o stranim agentima i kriminalizacije klevete – napreduju bez otpora.
„U nekom trenutku, zakonski ćemo postati strani agenti“, upozorila je. „Decenijama je svako ko kritikuje vlast označen kao špijun, izdajnik, neprijatelj. To ostaje u svijesti ljudi“, rekla je i postavila pitanje kako objasniti građanima da to nisu.
Takođe je izrazila zabrinutost zbog izostanka snažnog međunarodnog odgovora, ukazujući na to da zapadne demokratije često izbjegavaju suočavanje s autoritarnim režimima zbog svojih strateških i ekonomskih interesa u regiji, kao što je pristup prirodnim resursima. Zbog toga civilno društvo ostaje prepušteno samo sebi.
Uloga donatora i potreba za transformacijom
U drugom dijelu panela, predstavnici ključnih donatorskih organizacija osvrnuli su se na svoju ulogu u podršci civilnom društvu u regiji. Raspravljali su o kritikama usmjerenim na donatorske prakse i potrebi za prilagodbom u brzo mijenjajućem okruženju.
Šejla Mujačić iz GIZ-a priznala je da donatori snose dio odgovornosti za „projektizaciju“ civilnog sektora: „Često govorimo na način koji je razumljiv samo u okviru logike projekta“, rekla je. „To otuđuje širu javnost.“
Istakla je važnost pojednostavljivanja poruka, navodeći rad humanitarne organizacije Pomozi.ba kao primjer vidljivog i konkretnog učinka.
Miodrag Milosavljević objasnio je da su Fondacije Otvoreno društvo prošle kroz značajnu transformaciju posljednjih godina, uključujući promjenu pristupa zapadnom Balkanu. Umjesto posebnih nacionalnih kancelarija, OSF je konsolidirao svoje aktivnosti u jedinstvenu regionalnu strukturu.
Ova reorganizacija uključuje i novu programsku jedinicu pod nazivom „Prilika“, koja je usmjerena na reagovanje na nove trendove i neizvjesnosti u regiji.
Zaključci: Vrijeme za reinvenciju
U završnim razmišljanjima, panelisti su se vratili na potrebu duboke reinvencije. Blažević je rekao da se civilno društvo mora radikalno promijeniti. Korajlić je naglasila širu sistemsku eroziju koja omogućava jačanje autokratskih tendencija: „Mi se lagano kuhamo – a da toga nismo ni svjesni.“
Iz Srbije, Đurić je dodao da nada i dalje postoji u građanskoj akciji. „Nikada prije nismo bili u ovakvoj situaciji“, rekao je, dodajući da će, kada dođe vrijeme, biti spremni da budu partneri u obnovi.
Na kraju, Mujačić je zaključila da se svijet promijenio i da se civilno društvo mora promijeniti s njim: „Poređenja s prošlošću neće pomoći. Ovo je nova stvarnost. Moramo pronaći način da je savladamo.“
Panel je bio podsjetnik da se civilno društvo na zapadnom Balkanu suočava s velikim izazovima – političkim, finansijskim i ideološkim.
