službena posjeta

Članovi Predsjedništva BiH odlaze u Brisel: Da li ćemo svjedočiti scenariju “niko ni sa kim”

predsjednistvo BiH vanredna (1)

Naredni sastanak članova Predsjedništva sa predsjednikom Evropskog savjeta trebao bi biti u oktobru

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, poslije duge pauze, putuju u Brisel u službenu posjetu. Sutra će se sastati sa nekoliko evropskih zvaničnika. Konkretne teme zvanično nisu otkrivene, ali se zna da će biti riječi o mogućnostima ubrzanja evropskog puta naše zemlje. Hoće li Predsjedništvo ovaj put imati jedinstven stav i medijski nastup, ili ćemo, ponovo, svjedočiti scenariju “niko ni sa kim”.

Predsjednički trio, kako ih, iz praktičnih razloga zovu u Briselu, u srijedu će imati tri sastanka u evropskim institucijama.

Razgovaraće sa predsjednikom Evropskog parlamenta, Davidom Mariom Sasolijem, komesarom za proširenje, Oliverom Varheljijem i sa Žozepom Borelom, šefom evropske diplomatije. Pokušaće da ubrzaju početak pregovora za sticanje kandidatskog statusa, piše BHRT.

“Zatražićemo da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status najkasnije koncem ove godine ili eventualno na proljeće naredne godine”, rekao je Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

“Pokušaćemo da ih upoznamo sa razvojem situacije u BiH. Ona je konzervirana na nemogućnosti da Bosna i Hercegovina funkcioniše efikasno”, smatra Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Manje trio a više raštimovani orkestar – tako, poručuju analitičari, djeluje zajednički nastup članova Predsjedništva unutar i van zemlje. I epitet “zajednički”, kažu, slobodno se može izostaviti, jer čak i pred evropskim predstavnicima svako vodi svoju politiku, ili, kako najčešće biva, Dodik stoji na jednoj, a Džaferović i Komšić na drugoj strani. Na put do sada nisu išli zajedno, a nisu davali ni zajedničke izjave nakon posjeta.

“Ne znam čime bi nas mogli iznenaditi tri člana Predsjedništva BiH, jedino ako bi nastavili, prenijeli, ponijeli sa sobom svađe i animozitete koje ispoljavaju na dnevnoj bazi unutar Bosne i Hercegovine. Što se tiče rezultata koji se valorizuju u Briselu, oni nemaju šta da ponesu”, smatra Tanja Topić, politička analitičarka.

“Njih trojica će, u principu, naši uvaženi članovi Predsjedništva eventualno Briselu ponuditi nešto zbog čega mogu da očekuju nekakvu zahvalnost ili neko priznanje od Brisela. Jer smo zaista, ruku na srce, zamoreni stalnim uslovima, stalnim zahtjevima, stalnim očekivanjima koja se ne ispunjavaju, pa će se možda pohvaliti nekim događajem koji su uradili u Mostaru”, mišljenja je Igor Davidović, bivši ambasador BiH pri Evropskoj uniji.

Članovi Predsjedništva svakako će se pohvaliti ispunjavanjem jednog od prioriteta iz Mišljenja Komisije za članstvo u Uniji. To je usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, za koju je, poslije dvogodišnje borbe postignuta saglasnost. Dobrih vijesti neće biti kada su u pitanju neki od 14 priortieta – usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Reforma Ustavnog suda BiH, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ipak, kažu iz Direkcije za evropske integracije, ova godina i nije bila tako loša.

“Neki prioriteti se već ispunjavaju, neki su već ispunjeni. Od odluke Ustavnog suda o ukidanju smrtne kazne u RS, do izrade metodologije za plan integrisanja, zatim Strategija reforme javne uprave”, rekao je Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine od početka mandata dva puta je imalo službene obaveze u Briselu. Prvi će ostati upamćen po problemima sa vizuelnim identitetom i obećanjem kandidatskog statusa do kraja 2019. godine, a drugi po nesuglasicama o evropskom i putu ka NATO integracijama. Naredni sastanak članova Predsjedništva sa predsjednikom Evropskog savjeta trebao bi biti u oktobru.