Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da je zaštićen interes Hrvata u BiH dogovorom s američkom administracijom o angažovanju njihove privatne kompanije u izgradnji Južne interkonekcije.
Čović je gostujući u emisiji Dnevnik plus na RTVHB iz Mostara govorio o jučerašnjim razgovorima s predstavnicima američke administracije i bošnjačke strane kako razriješiti prijepore s izgradnjom Južne plinske interkonekcije.
VEZANO Ginkel okupio lidere Federacije: Amerikanci žele graditi i upravljati gasovodom u BiH
Čović tvrdi da su mu američki dužnosnici iz ranijeg saziva prijetili sankcijama ako ne prihvati rješenje da kompanija sa sjedištem u Sarajevu vodi izgradnju i upravlja plinovodom.
Kaže da je tada odbio prijedlog na kojem je insistirao ambasador Michael Murphy.
“Meni je tada rečeno ili ćeš ovo podržati ili idu sankcije. Ali na kraju ja mislim da je imalo smisla kazati svoj stav. Južna plinska interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda u BiH i Republici Hrvatskoj”, ustvrdio je Čović.
“Na putu smo da ostvarimo što smo željeli”
Dodao je da je s ovim dogovorom “prijateljima iz američke administracije” pokazano da je interes Hrvata konačno dobivanje plina u kantonima sa većinski hrvatskim stanovništvom kako bi razvijali privredu.
“Mislim da smo na najboljem putu da ostvarimo ono što smo željeli”, istaknuo je čelnik HDZ-a BiH.
Po njegovim riječima, predstavnici vlasti Republike Hrvatske su bili uključeni kako bi pomogli postizanju dogovora, navodeći ministra Antu Šušnjara.
VEZANO Konaković: Super ideja Amerikanaca o koncesiji, traže da počnemo jučer
Američki otpravnik poslova u Sarajevu John Ginkel ponudio je jučer tokom sastanka s hrvatskim i bošnjačkim strankama razrješenje prijepora da izgradnju Južne plinske interkonekcije preuzme američka privatna kompanija te dobije koncesiju na 30 godina.
S tim prijedlogom su se, po Čovićevim riječima, složili svi na sastanku u američkoj ambasadi.
Dodao je kako sada treba pravno urediti taj posao, posebno zato jer je početkom godine uz, kako tvrdi Čović, snažan pritisak tadašnjeg ambasadora Michaela Murphyja Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, čak i uprkos tome što niko od hrvatskih zastupnika u oba doma nije podržao to rješenje.
Ostao je još samo jedan detalj da se dogovori
Otada traje prijepor kako realizirati ovaj projekt. S obzirom na to da je u tom zakonu navedeno kako projekt izgradnje Južne interkonekcije treba voditi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, a čemu se hrvatska strana u BiH protivi, Čović je naveo kako tek treba razriješiti taj prijepor.
U međuvremenu je hrvatska strana u BiH predlagala da se osnuje nova kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi upravljala projektom, a čiji bi vlasnici bili Plinacro, Elektroprivreda HZHB te BH Gas s udjelima od 33 posto.
Trenutno je BiH gotovo u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina kroz postojeći pravac, što je i politički i energetski rizično. Realizacijom ove interkonekcije BiH dobiva stratešku alternativu u vidu američkog LNG plina, čime se jača energetska sigurnost i smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču.
