BiH

Čović u UN-u: Terorizam i nasilni ekstremizam najozbiljniji izazovi

01/10/2015

Kriza u Siriji do jučer je bila kriza u zemlji i regiji Bliskog istoka. Od prije par dana, izbjeglička i migrantska kriza sirijskih ljudi došla je na granice BiH, te nas podsjetila kako su događaji negdje, u drugoj regiji, i događaji na sopstvenim granicama usko isprepleteni i neodvojivi u današnjem globalnom okruženju, istakao je Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom današnjeg obraćanja na glavnoj debati 70. Opće skupštine UN-a, New Yorku, javlja Anadolu Agency (AA).

“Broj izbjeglih i raseljenih osoba koje bježeći od razaranja i smrti napuštaju svoja ognjišta i traže sigurno utočište povećava se doslovno iz sata u sat. Valovi izbjeglica za većinu zemalja u koje izbjeglice dolaze predstavljaju puno veći teret nego što su ga u stanju podnijeti. Pri tome, nesreća nevinih žrtava, pogotovo i neoprostivo – djece, pred pojedine države ali i cjelokupnu međunarodnu zajednicu postavlja tešku odgovornost, te ujedno testira granice ljudske solidarnosti i empatije.Istodobno nas upozorava i da je nužno naći hitna i učinkovita rješenja. Veoma smo zabrinuti pogoršanjem razarajućeg sukoba u Siriji, koji dodatno destabilizira cijelu regiju i predstavlja najozbiljniju prijetnju za međunarodni mir i sigurnost. BiH najoštrije osuđuje neizreciva stradanja i torturu kojima je izložen sirijski narod”, istakao je Čović.

On je istakao da BiH u tom smislu podupire napore glavnog tajnika, UN-a, te šire međunarodne zajednice za pronalaženje političkog i mirnog rješenja za Siriju. Smatramo da je od suštinskog značaja da politička tranzicija u Siriji bude vođena sukladno Ženevskim kominikeom.

“Pažljivo pratimo i situaciju u Jemenu. Dijelimo ogromnu zabrinutost zbog političke destabilizacije zemlje i pogoršanja tamošnje sigurnosne i humanitarne situacije koja je u toj zemlji već poprimila nepodnošljive razmjere. Pozivamo sve strane da utvrde način mirnog rješavanja svih otvorenih pitanja s ciljem uspostave trajnog mira, te da neodložno dopuste prolaz humanitarne pomoći za ugroženo civilno stanovništvo. Pri tome sigurnost humanitarnog osoblja i osoblja Ujedinjenih naroda mora biti zajamčena. Što se tiče stanja u Ukrajini, nadamo se da će se strane u sukobu pridržavati Mirovnog sporazuma postignutog u Minsku, kao temelja za iznalaženje trajnog rješenja”, naveo je Čović.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH istakao je da su terorizam i nasilni ekstremizam su, bez ikakve sumnje, najozbiljniji od svih izazova sa kojima se danas suočavamo. Ideologija koju karakterizira apsolutno nepoštivanje života ozbiljno potkopava temeljne civilizacijske vrijednosti i postignuća.

“BiH pruža potporu punom ostvarivanju Strategije Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma kao i aktivnostima Komiteta za borbu protiv terorizma, čije dosadašnje aktivnosti već daju rezultate na jačanju međudržavne suradnje i podizanju spremnosti pojedinih država članica u tom području. BiH je članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a, koju predvodi SAD, i koja je uspostavljena 2014. godine, te se svrstala u skupinu zemalja koje pružaju materijalnu pomoć Vladi Iraka u ovoj borbi”, zaključio je Čović.

Naglasio je da je BiH kao predsjedateljica Vijeća Europe, vodila aktivnosti Vijeća Europe i akcije poduzete u borbi protiv terorizma, osobito u pogledu jačanja pravnog okvira, sukladno odredbama rezolucije Vijeća sigurnosti 2178 (2014). Značajan korak naprijed u borbi protiv terorizma, naveo je je usvajanje Dodatnog protokola Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju terorizma, od strane Odbora ministara Vijeća Europe. Želim iskoristiti ovu prigodu i naglasiti važnost članka 7. Dodatnog protokola, koji predviđa razmjenu informacija i određivanje točke žarišta od strane svake države, 24 sata, 7 dana u tjednu.

“Ograničeni vojni odgovor, kao jedini instrument u borbi protiv terorizma, u svim njegovim oblicima i manifestacijama, postigao je tek kratkotrajne rezultate. Uz odlučnu, temeljitu, posvećenu i dobro koordiniranu vojnu akciju, potrebni su i opsežna strategija i holistički pristup u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma, kako bi se riješili temeljni uzroci ovog fenomena. Iznimno je važno, pa čak i presudno, između ostalog, reducirati siromaštvo i nejednakost, te poboljšati obrazovanje i pružiti mogućnosti mladima. S druge strane, eliminiranje učinaka predrasuda i ksenofobije u našim društvima i zajednicama ostaje ključno u borbi protiv širenja ideologije nasilnog ekstremizma”, rekao je Čović.

Bosna i Hercegovina, naveo je Čović, pozdravlja iznimno važan dogovor o iranskom nuklearnom programu postignutom u Beču u srpnju 2015. godine: “Smatramo kako se radi o povijesnom sporazumu koji je dokaz istinske nadmoći diplomatskih napora i odlučnosti strana da se pronađe mirno rješenje. Ovaj dogovor može biti putokaz za rješavanje nekih drugih kriznih situacija.”

Ujedinjeni narodi nesporno predstavljaju jamac kolektivne odgovornosti i sigurnosti, prvenstveno kroz veće korištenje potencijala preventivne diplomacije i medijacije, čvrstih i brižno planiranih mandata mirovnih operacija kao i instrumenata za izgradnju trajnog mira, naglasio je.

“Bosna i Hercegovina nastoji prenijeti svoje bogato iskustvo u području izgradnje mira i demokratske tranzicije, posebice kroz naše članstvo u Organizacijskome odboru Povjerenstva za izgradnju mira – PBC, od siječnja 2014. godine. Podržavamo sve aktivnosti i mirovne inicijative usmjerene ka prevenciji konflikata i dajemo aktivan doprinos kolektivnoj sigurnosti na globalnom planu. Sudjelovanjem u mirovnim misijama UN-a u Južnom Sudanu, na Kipru, u Somaliji, Afganistanu, Kongu, Maliju na najizravniji način doprinosimo održanju i izgradnji svjetskog mira”, naveo je Čović.

Do sada je BiH, slijedeći sugestije UN-a, rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH, osigurala značajno sudjelovanje žena policajki, tako da one čine preko 20 posto ukupnog broja naših pripadnika u UN-ovim mirovnim misijama.

“Svjesni smo kako naš doprinos mirovnim operacijama u brojkama nije na razini zemalja koje sudjeluju sa daleko većim brojem vojnih i policijskih snaga, ali u Bosni i Hercegovini smo jako ponosni na iskazanu hrabrost naših policajki u mirovnim misijama diljem svijeta.U mojoj zemlji, stupanj jednakosti u određenim pravima žena i djevojčica je na visokoj razini već desetljećima. Razlog tomu je da smo oduvijek vjerovali kako je upravo žena stub obitelji na lokalnoj razini i nositelj razvitka jednog društva, a danas smo uvjereni kako je žena glavni čimbenik pomirenja nakon događaja kroz koje je prošla moja zemlja. Stoga ćemo još energičnije nastaviti ulagati napore u daljnje unapređenje položaja žena, prvenstveno kao najboljeg načina da zaliječimo naše društvo, popravimo što je slomljeno, ojačamo stup obitelji, te osiguramo njen daljnji razvitak, na temeljima pune jednakosti”, poručio je Čović.

Kao članica Izvršnog odbora UNWOMEN, Bosna i Hercegovina nastavlja i na međunarodnoj razini ulagati napore na unapređenje ljudskih prava i pri tome posebice na jačanju položaja žene, a kao vodilja nam prvenstveno služi Pekinška platforma za akciju (Bejiging Platform for Action) i ciljevi postavljeni 2030 Agendom.

“Prije točno 20. godina dobili smo dugo željeni mir. Danas intenzivno radimo na provedbi reformske agende koja će unaprijediti socijalne i gospodarske prilike, te vladavinu prava u našoj zemlji. Istovremeno implementiramo obveze prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je prije 4 mjeseca stupio na snagu. To je prvi ugovorni odnos takve vrste sklopljen između BiH i Europske unije. Naš sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za članstvo i stjecanje kandidatskog statusa. Istodobno ulažemo napore u izgradnju pravičnijeg društva, društva jednakosti i ravnopravnosti. U Bosni i Hercegovini, uvjeravam Vas, vlada vrlo jako uvjerenje da svojim iskustvima i lekcijama naučenim u našoj prošlosti možemo i moramo ponuditi veći doprinos rješavanju mnogih izazova, kako na regionalnoj, tako i na međunarodnoj razini”, naveo je Čović.

U tom svjetlu potrebno je gledati, rekao je, i na kandidaturu BiH za članstvo u Ekonomskom i socijalnom vijeću UN-a (ECOЅOS) za razdoblje 2017-2019. Kroz takve i druge slične aktivnosti pridružujemo se općim naporima za ostvarenje boljeg i jedinstvenog svijeta.

“Naša opredijeljenost za puno poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda kroz jačanje demokracije, multikulturnog dijaloga i poštivanje nacionalnih, kulturnih i vjerskih različitosti je neupitna. U tom smislu, Bosna i Hercegovina neće štediti napore u suzbijanju svih oblika diskriminacije i netolerancije iskazane prema pripadnicima bilo kojeg dijela društva, kako je to i zapisano i u našem Ustavu. Bosna i Hercegovina je složena, višenacionalna država. Uz sve blagodati i prednosti koje nam sve naše raznolikosti donose i koje smo jedne drugima priznavali i u puno težim vremenima, upravo mi najbolje znamo koliko je važno zaštititi sva individualna i kolektivna prava i dovesti ih u međusobno suglasje, sukladno relevantnim međunarodnim normama iz područja ljudskih prava”, naveo je Čović.

Rekao je da se iznimno veliki značaj pridaje i regionalnoj suradnji, u okviru koje je u potpunosti predani izgradnji dobrosusjedskih odnosa na načelima prijateljstva i otvorenosti. Svjesni smo da je to jedini put ka stabilnosti, često puta u prošlosti turbulentnog podneblja Jugoistočne Europe.

“Jedino na tim temeljima izgledna je puna europska perspektiva svih zemalja regije. Premda posljednje u izlaganju prioriteta Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem zasjedanju ovog tijela, nije pri tome i najmanje važno. Naprotiv. Svojim značajem, klimatske promjene, bojim se, određuju ne samo našu, nego i budućnost naše djece i njihovih potomaka. Posljedice globalnih klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini smo osjetili kroz prošlogodišnje razorne poplave u kojima su brojni naši građani bili prisiljeni napustiti svoje domove. Za razliku od mnogih drugih dijelova naše planete, Bosna i Hercegovina obiluje velikim količinama čiste i pitke vode, koja u svijetu u kojem živimo sve više postaje prava rijetkost i dragocjenost. Tu činjenicu, međutim, više ne možemo uzimati zdravo za gotovo, osobito nakon što smo uvidjeli koliko smo nemoćni i slabi pred snagom prirode, prema kojoj smo počinili nebrojeno mnogo grešaka i zloporaba”, istakao je Čović.

Stoga, kao i ostale zemlje članice Ujedinjenih naroda, rekao je Čović, polažemo naše nade u Konferenciju o klimatskim promjenama UN-a, koja će biti održana u Parizu sljedećeg prosinca. Pridružujemo se pozivu strankama Konvencije da udvostruče svoje napore, kako bi se postigao zakonski obvezujući univerzalni sporazum o klimatskim promjenama.

“Svima nam je jasno da će se Ujedinjeni narodi morati mijenjati, kako bi i dalje bili u stanju odgovoriti na naše, sve kompleksnije, upite i očekivanja. Ova obljetnica stoga je ujedno prigoda za slavlje, za kritično sagledavanje ali i reafirmaciju vrijednosti sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda. Bosna i Hercegovina ostaje u potpunosti predana najznačajnijim idealima slobode, dostojanstva i ekonomskog razvoja za svako živo biće na planeti, kako na vanjskom, tako i na unutarnjem planu”, poručio je u svom obraćanju na glavnoj debati 70. Opće skupštine UN-a, New Yorku Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.