Dedović: Obavljanje namaza u tržnim centrima nije prihvatljivo

muftija-dedovic

Klanjanje Arapa u čak tri tržna centra u Hercegovini – Livno (Konzum), Posušje (Ivka), Mostar (Mepas), a i na vodopadu Kravice, podiglo je nedavno veliku prašinu u Hercegovini. Posebno su na to osjetljivi u Zapadnoj Hercegovini, gdje većinom žive katolici, no ništa bolje na to ne gledaju ni u Mostaru, bez obzira na vjersku pripadnost, jer je to i u ovim krajevima novina.

Mostarski muftija Salem ef. Dedović u razgovoru za Dnevni list kaže da klanjanje na mjestima poput gore spomenutih nije u tradiciji muslimana koji žive u BiH, niti će ikada biti.

Par stotina metara do prve džamije

“Obavljanje namaza na javnim prostorima poput tržnih centara, benziskih pumpi i sl. za nas nije prihvatljivo. Mi imamo slučajeva gdje naši ljudi rade poslove u prirodi, pa i u prirodi traže neko skrovito mjesto. Nije nužno da se namaz obavlja u bogomolji, ali postoje neki okviri, mora se pronaći prihvatljivo mjesto, koje ispunjava kriterije za namaz. Ne mogu to biti ovi prostori o kojima smo govorili, da se na njima i pod svaku cijenu mora obaviti namaz“, ističe Dedović.

Kaže da je slušao glasnogovornicu Mepasa, koja je govorila o velikom broju gostiju iz arapskih zemalja. Ističe da se tu radi o turistima koji traže kvalitetne i skupe hotele, a da ih oni koji ih primaju ili dovode moraju bolje uputiti.

“Ne znam je li to do turističkih vodiča ili agencija, ali je očito da tim gostima nedostaje informacija o ovoj zemlji i unutarnjim odnosima u BiH. Nedostaje im dovoljno informacija i u smislu da im netko kaže, pa u ovom gradu imate 30 džamija, imate odmah preko Carinskog mosta prvu džamiju…“, ustvrdio je Dedović. Dodaje da bi u Islamskoj zajednici bili sretni da imaju konekciju s hotelijerima u tom smjeru.

“Organizirati ćemo da džamija radi cijeli dan, a ne samo u vrijeme namaza, pa da hotelijeri mogu usmjeriti svoje goste u nju. Osjećam da upravo tu postoji jedan vakum, jer tim ljudima – turistima nedostaje senzibiliteta i informacija“, stajališta je Dedović.

Poručuje da se ovdje radi i o razlici u mentalitetu.

“Imamo sad tu pitanje kulture življenja i samog razumijevanja vjere. Islam je vjera koju prakticiraju mnogi narodi, kulture, zajednice. Nije to tako sve monolitno, osim u temeljnoj ideji, učenju…, onome što je zajedničko. Međutim, kulturni i geografski prostori iz kojih dolaze oni koji prakticiraju Islam čine ih različitima. Ovdje kod nas je drugačije. Svako ima svoje“, pojasnio je mostarski muftija.

Novi gosti, novi izazovi

Dodaje da su novi običaji, koje bh. gosti donose posve novi izazovi, s kojima se ranije nisu suočavali ni bosanskohercegovački muslimani, no da navike koje donose Arapi ne treba osuđivati, niti koristiti u dnevno političke svrhe.

Dedović ističe da su Arapi prije svega turisti, koji odnedavna zbog nemira u zemljama u koje su ranije odlazili, sada dolaze u BiH, i da sve treba promatrati kroz tu prizmu.

“Nama u cjelini kao državi stalo i svim njenim narodima stalo je do turizma kao jedne važne gospodarske grane, koja ovoj zemlji i nama svima može donijeti korist. Posebno nam je drago da Mostar i naše najveće dovište – Blagajska Tekija bilježe povećan broj turista iz svih strana svijeta. Sretni smo da su prepoznali našu zemlju kao pitomo turističko mjesto. To nam je važan signal“, zaključuje Dedović.

Ističe da moramo razmišljati da je svaki gost dobrodošao, bez obzira otkuda dolazi i kako poimlje vjeru.