Dijaspora godišnje pošalje u BiH oko 2,5 milijardi eura

Novčane doznake i ostali osobni transferi emigranata iz Bosne i Hercegovine čine oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje i po tome je na vrhu ljestvice zemalja Europe.

Ukoliko se tome dodaju i ostali prihodi koji dolaze iz inozemstva kao što su socijalna primanja poput mirovina i privremeni prihodi radnika koji stalno žive u BiH, a zarađuju radeći, primjerice preko interneta, u inozemstvu, njihov doprinos BDP-u premašuje 14 posto i dostiže iznos od oko 2,5 milijardi eura godišnje, pokazala je posljednja studija koju je provela Westminsterska fondacija za demokraciju (Westminster Foundation for Democracy – WFD) uz podršku Ambasade Ujedinjene Kraljevine u BiH. Udjel doznaka u ukupnom BDP-u, navodi se, pokazuje i koliko je nizak BDP ove države, odnosno da ekonomija nije razvijena i da u BiH nema dovoljno ekonomske aktivnosti, piše Radio Slobodna Evropa.

Većina otišla ili želi otići u Njemačku

Prema zvaničnim podacima popisa iz 2013. u BiH živi oko 3,5 miliona ljudi. Podsjetimo kako je, prema popisu iz 1991. godine, u Bosni i Hercegovini živjelo oko 4,38 miliona stanovnika.

Međutim, po istraživanju o radnoj snazi provedenom 2017. godine u toj zemlji živi oko 2,7 miliona stanovnika. Statistički uredi u toj zemlji prikupljaju podatke o unutarnjim migracijama i migracijama iz inozemstva prema BiH, ali ne i iz BiH prema inozemstvu tako da tačnih podataka tih zvaničnih institucija nema. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH prikuplja takve podatke iz više izvora.

Prema tim podacima, u inozemstvu žive najmanje dva miliona ljudi porijeklom iz BiH, od čega oko 1,7 miliona ljudi koji su rođeni u BiH ili oko 56 posto populacije zabilježene popisom iz 2013.

Od 2013. do 2017., prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razboj (OECD) koji se navode u spomenutoj studiji WFD-a, iz BiH su emigrirale oko 184.000 ljudi ili u prosjeku oko 36.800 ljudi godišnje i on se svake godine povećava.

U studiji se navodi kako su velike migracije bilježene i sredinom 20. stoljeća, ali se napominje kako je primjetnije tzv. spajanje obitelji, odnosno migracije supružnika, djece i ostalih članova obitelji te da je to često i najbrojnija pojedinačna kategorija ulaska u mnoge europske i druge zemlje.

Prema podacima UN-a koji se navode u spomenutoj studiji, oko 1,65 miliona ljudi porijeklom iz BiH živi u Europi ili oko 90 posto ukupne dijaspore. U Njemačkoj živi oko 53,7 posto emigranata iz BiH, u Sloveniji oko 25,8 posto, Austriji 9,4 posto, Švedskoj i SAD-u po 1,9 posto, Švicarskoj 1,4 posto, Italiji jedan posto… Razloga za odlazak je, navodi se u studiji, više.

Tako se navodi podatak da je, prema anketi iz 2019., postotak nezaposlenih u BiH oko 16 posto, od čega među mladima od 15-24 godine oko 34 posto uz napomenu kako su i plaće onih koji rade niske. Usporedbe radi, postotak nezaposlenosti među mladima u Srbiji je 29,7 posto, u Hrvatskoj 23,4 posto, Sjevernoj Makedoniji 45,4 posto, Crnoj Gori 29,4 posto i u Albaniji 31,9 posto.

“Treba istaknuti da je prosječni dohodak u Bosni i Hercegovini oko šest puta niži nego u Njemačkoj i Austriji, koje su najznačajnije zemlje za iseljavanje s ovog područja, dok je osam puta niži od dohotka u Norveškoj i deset puta niži od dohotka u Švicarskoj. BDP po glavi stanovnika je osam puta veći u Njemačkoj, devet puta veći u Austriji i Švedskoj, 13 puta veći u Norveškoj i 14 puta veći u Švicarskoj”, navodi se u ovoj studiji. Tako se navodi da je prosječna neto plaća (nakon svih poreza) u BiH 449 eura, dok ona u Sloveniji iznosi oko 1000 eura, u Njemačkoj oko 2500 eura, Norveškoj oko 3700 eura, Švicarskoj oko 4500 eura…

Prema anketi koja se navodi u ovoj studiji, više od polovice ispitanika se izjasnilo da žele emigrirati. Svaki drugi ispitanik je naveo Njemačku kao destinaciju, 12,5 posto ih je navelo Austriju, a Švedsku i Ameriku po četiri posto. Isto tako, 49 posto ih je navelo različite ekonomske razloge za eventualni odlazak, a 38 posto općenito sigurnost.

U studiji se, između ostalog, ističe da odlazak mlade, visoko obrazovane i visoko kvalificirane radne snage smanjuje sposobnost zemlje da se razvija, jer odlaze inovatori koji bi mogli stvoriti nove proizvode, tržišta i radna mjesta i pomoći u povećanju BDP-a. Tu su i gubici bruto dodane vrijednosti po potencijalnom zaposleniku i smanjenje ukupne potrošnje, što izravno utječe na pad BDP-a. Naime, ljudi koji napuštaju zemlju ne stvaraju dodanu vrijednost, ali isto tako ne troše u zemlji, što negativno utječe na potrebu za proizvodima i uslugama ostalih sudionika u gospodarskoj razmjeni, navodi se u studiji.

Budući da se studija primarno usredotočuje na trošak, odnosno gubitak BiH zbog odlaska radne snage, posebno mladih, ističe se da, prema dobiveni rezultati pokazuju da obrazovanje pojedinca u Bosni i Hercegovini, kroz devet godina osnovne škole, četiri godine srednje škole i visokoškolskog studija koji je u prosjeku trajao 5 godina, košta oko 29.000 eura, ovisno o entitetu. Ukoliko se kao relevantan prosjek broja ljudi koji godišnje emigrira iz BiH uzme OECD-ov od oko 18.200, ispada da je za njihovo obrazovanja BiH potrošila od 320 miliona do 400 miliona eura.

Na to sve treba dodati i gubitak bruto dodane vrijednosti (GVA) koja uključuje prihode države od svih poreza koje pojedinac plaća ili koje plaćaju poslodavci, a u studiji se procjenjuje da ona godišnje iznosi oko 710 miliona eura, odnosno oko 21.000 eura po pojedincu koji napusti Bosnu i Hercegovinu.

Devizne doznake

Kao najvažniji izravnu dobrobit migracijskih prilika studija navodi doznake iz inozemstva, odnosno sredstva koja iseljenici preko bankarskih institucija prenose svojim obiteljima i drugim bliskim rođacima u zemlji porijekla. To samo po sebi često poboljšava kvalitetu života primatelja, dok u značajnoj mjeri utječe na BDP države kao što je Bosna i Hercegovina.

Ne postoje precizni podaci o sredstvima koja pristižu neformalnim kanalima, a pretpostavlja se da je većina doznaka u Bosni i Hercegovini neformalna. Doznake radnika iz inozemstva mnogo su veće od izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, koja iznose oko 400 miliona eura godišnje, što znači da su prihodi od doznaka i drugi osobnih dohodaka iz inozemstva koji iznose oko 2,5 milijardi eura, čak šest puta veći od izravnih stranih ulaganja.

Prema Anketi o potrošnji domaćinstava iz 2015. godine, koja se navodi u studiji, sredstva iz inostranstva, prema osobnim izjavama, prima svako dvadeseto kućanstvo u Bosni i Hercegovini. U prosjeku, doznake čine oko trećine ukupnog dohotka u tim kućanstvima, ali one se najčešće koriste za osobnu potrošnju i podizanje životnog standarda. Uglavnom se troše na hranu, odjeću i kozmetiku.

Međutim, to se, ističe se u studiji, ne može smatrati generatorom budućeg razvoja.

Autori studije ističu i da pozitivni učinci deviznih doznaka iz inozemstva imaju tendenciju opadanja, uzimajući u obzir činjenicu da veze dijaspore i matične zemlje slabe zbog sve češćeg trenda iseljavanja čitavih obitelji. Naglašava se da je ulagačima iz inozemstva potrebno pružiti poticaje za ulaganje, što znači da se prvo treba uspostaviti adekvatna poslovna i politička klima, a zatim podržati pružanjem poslovnih usluga i olakšavanjem ulaganja.