Dodik zabranjuje okupljanje HVO-a u Derventi koje mu ranije nije smetalo

Milorad Dodik je u objavi na društvenoj mreži X tu postrojbu opisao "poraženom" i optužio je za zločine nad Srbima

Redakcija
2 min čitanja
Dodik i Čović
Dodik i Čović

Čelnik SNSD-a Milorad Dodik zaprijetio je zabranom okupljanja bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na teritoriji tog entiteta, pridružujući se zahtjevima koje su dan ranije uputili iz organizacije koja okuplja bivše pripadnike vojske bosanskih Srba.

Iz organizacije BORS reagovali su na najavu obilježavanja godišnjice osnivanja Treće bojne 103. brigade HVO-a, koja je je djelovala na području Dervente i Posavine.

Okupljanje bivših pripadnika Treće bojne i odavanje počasti poginulim vojnicima, kao i civilnim žrtvama rata, najavljeno je u mjestu Modran pokraj Dervente za 21. marta.

Dodik je u objavi na društvenoj mreži X tu postrojbu opisao “poraženom” i optužio je za zločine nad Srbima.

“Neće biti nikakvog postrojavanja bivših pripadnika poraženih snaga HVO-a u Derventi, Republika Srpska neće dopustiti veličanje ideologije i formacija koje su počinile teške zločine protiv srpskog naroda”, kazao je Dodik.

Poručio je kako se prevario svako ko je mislio da će u RS-u dopustiti veličanje jedinica koje su, kako tvrdi, ubijale Srbe, dok Hrvatska zabranjuje obilježavanje “dana srpske patnje”.

Najavio je i da će, kako ih je nazvao, “državne vlasti”, RS-a reagovati na ovu “provokaciju”. Time je Dodik još jednom pokušao provući potpuno neutemeljenu tvrdnju da je Republika Srpska država.

Ranije mu isto okupljanje nije smetalo

Dodik je prošle godine smijenjen s dužnosti predsjednika RS-a nakon što je osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, no i dalje s pozicije stranačkog čelnika kontroliše vlast u entitetu.

Zanimljivo je istaknuti da u prethodnim godinama Dodiku nije smetalo ovo okupljanje, a 2023. godine je prisustvovao i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Na području Dervente na početku rata u BiH vođene su teške borbe, a nakon povlačenja hrvatskih snaga s tog je područja protjeran najveći dio Hrvata koji su tamo živjeli.

Od 50 hiljada Hrvata-katolika Derventskog dekanata Vrhbosanske nadbiskupije sada ih je tamo ostalo tek nešto više od 500.

Podijeli ovaj članak