Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ponovo nije usvojilo dokument Plana rasta za zapadni Balkan, potvrdio je za Fenu ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Prema njegovim riječima, prijedlog su podržali svi ministri osim Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dok je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić bio odsutan sa sjednice.
Vijeće ministara nije usvojilo informaciju o provedbi aktivnosti na usaglašavanju Reformske agende Bosne i Hercegovine, s Reformskom agendom i Listom reformi.
Plan rasta Evropske unije za zapadni Balkan, koji je predstavljen krajem 2023. godine, osmišljen je kao instrument za ubrzavanje integracija regiona u evropsko tržište, ali i kao poticaj državama da provedu ključne reforme. Riječ je o paketu vrijednom oko šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti. Sredstva su uslovljena napretkom u provođenju reformi koje se odnose na jačanje vladavine prava, ekonomske konkurentnosti i administrativnih kapaciteta.
Plan rasta u suštini nadograđuje i prati raniju Reformsku agendu za BiH, koja je još 2015. godine usvojena kao okvir za socioekonomske promjene i poboljšanje poslovnog ambijenta u zemlji.
I dok je reformska agenda naglasak stavljala na fiskalnu stabilnost, tržište rada i privredni razvoj, novi plan EU donosi i direktne finansijske koristi koje će biti dostupne samo ukoliko vlasti u BiH pokažu spremnost na ispunjavanje preuzetih obaveza.
Korak unazad
Odluka o neusvajanju dokumenta predstavlja korak unazad u procesu usklađivanja BiH s regionalnim i evropskim prioritetima, a daljnji razvoj situacije zavisit će od političke volje unutar državnih institucija.
Drugi krug glasanja bit će obavljen na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH, koja bi trebala biti održana za par dana.
Usvajanje Reformske agende ključno je za pristup BIH sredstvima iz Plana rasta i izbjegavanje najavljenih, dodatnih sankcija, nakon što smo u julu ostali bez 108,5 miliona eura. Ako do kraja septembra ovaj dokument ne bude usvojen, BiH će se suočiti s uskraćivanjem dodatnih 108,5 miliona eura, a možda i s potpunom eliminacijom iz ovog programa Evropske komisije.
Podsjetimo, sredinom godine EU je već kaznila BiH tako što je 10 posto sredstava, od ukupno nešto više od milijardu eura, izgubljeno neporvratno. Ako se dokument usvoji u Briselu, BiH će dobiti pristup ostatku od nešto više od 900 miliona eura.
