Na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 30. januara SNSD-ov ministar vanjske trogvine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, kako saznaje Fokus, privremeno je blokirao pridruživanje Bosne i Hercegovine Sporazumu između Norveške, Sjedinjenih Američkih Država, Danske, Francuske, Italije, Japana, Nizozemske, Velike Britanije i Irske i Britanskih pomorskih teritorija i Švedske po pitanju Spitsbergena (Svalbard), (Ugovor o arhipelagu Spitsbergenu).
Bosna i Hercegovina je od navedenih zemalja pozvana da se pridruži ovom pravnom aktu koji je potpisan 9. februara 1920. godine u Parizu, a kojim se garantuje suverenitet Norveške nad arktičkim arhipelagom Svalbard/Spitsbergen. U aktuelnom geopolitičkom momentu odnosno utrci između SAD i Rusije za ovladavanjem arktičkog područja, ovaj dio Norveške postao je od strateške važnosti.
Grenland i Svalbard
Naime, još i prije nego što je novi predsjednik SAD-a Donald Trump najavio da će preuzeti Grenland, kada je riječ o Svalbardu, Rusija je u proteklim godinama suprotno navedenom sporazumu nametala svoje prisustvo na ovom strateški važnom području kuda, inače, plove brodovi ruske Sjeverne flote.
Andrej Guruljov, poslanik vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i general-pukovnik u rezervi, sredinom januara ove godine je predložio da Rusija zauzme područje ovog norveškog arhipelaga.
Međutim, na navedenoj sjednici Vijeća ministara, u momentu dok predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, još uvijek nije okončao likovanje i slavlje zbog izbora Trumpa, Košarac je odlučio da za sada zaustavi da se BiH pridruži spomenutom sporazumu. Predložio je da se on uputi u Predsjedništvo BiH kako bi o njemu prvo stav zauzela članica Predsjedništva.
Inače, kako stoji u obrazloženju odluke koja je došla na Vijeće ministara BiH, u okviru sporazuma o priznavanja suvereniteta Norveške nad arktičkim arhipelagom Svalbard/Spitsbergen zemlje potpisnice dobile su jednaka prava da se bave komercijalnim aktivnostima na otočju arhipelaga, što uključuje pravo iskopavanja uglja, kao i ribolovstvo.
Prema preambuli Sporazuma, potpisnice „žele, uz priznavanje suvereniteta Norveške nad arhipelagom Spitsbergen, uključujući i Medvjeđe ostrvo, vidjeti da su ovi teritoriji osigurani jednakim režimom kako bi se omogućio njihov razvoj i mirno korištenje“.
BiH i uzorci smjena
Tokom vremena Svalbard/Spitsbergen je postao mjesto gdje naučnici i istraživači iz cijelog svijeta mogu raditi na različitim projektima, a posebno se ističe značaj istraživanja iz područja klimatskih promjena.
Norveška je na Svalbardu izgradila objekte za zaštitu i čuvanje sjemena iz cijelog svijeta i time, osim što pomaže u očuvanju svjetskog biljnog diverziteta, Svalbard simbolizira i mjesto međunarodne saradnje i solidarnosti. U svjetskom trezoru sjemena je deponovano preko milion uzoraka koji su dostavljeni iz gotovo 100 generičkih centara širom svijeta, s kojim i Bosna i Hercegovina ima dugogodišnju saradnju i koja je također uskladištila svoje uzorke sjemena.
Imajući u vidu dobre i prijateljske odnose između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Norveške smatramo opravdanim pristupanje Bosne i Hercegovine Svalbardskom sporazumu. Također, obzirom da je u konkretnom slučaju potrebno provesti istovremeno postupak pristupanja i ratifikacije predmetnog sporazuma, te imajući u vidu da je navedeni sporazum zaključen 1920. godine, nisu moguće izmjene teksta istog – stoji u obraloženju Ministarstva vanjskih poslova BiH koje je delegiralo ovaj sporazum na usvajanje.
