Edvinas Navickas, koji se u optužnici Specijalnog tužilaštva RS opisuje kao vođa organizovanog kriminalnog udruženja, kako saznaje Fokus, obratio se Ustavnom sudu BiH. I to u vezi procesa koji se protiv njega vodi u BiH.
Riječ je o optužnici za organizovani kriminal u Balkan Investment Banci. S njim je ovu banku svojevremeno svečano otvorio Milorad Dodik!
Edvinas Navickas je bio dugogodišnji kadar unutar finansijske mreže Vladimira Romanova, kontroverznog biznismena ruskog porijekla čije veze sežu do predsjednika Rusije Vladimira Putina. Vladimir Romanov je osnovao Ukio banku u Litvaniji, a Ukio banka je bila osnivač Balkan Investment banke u Banjoj Luci. Ovu banku u Banjoj Luci Navickas je zajedno s Miloradom Dodikom, tadašnjim premijerom RS, svečano otvorio 23. oktobra 2008. godine.
“Želimo da vidimo njen uspješan razvoj u budućnosti, u korist privrede i građana RS, a vlasnicima banke da imaju dobar poslovni aranžman”, rekao je tada Milorad Dodik.
Optužnicu podiglo Specijalno tužilaštvo RS: Fiktivne firme, nezakoniti krediti, pranje novca
Edvinas Navickas je na poziciju direktora Balkan Investment Banke u Banjoj Luci imenovan krajem 2005. godine, nakon što je prethodno obavljao druge rukovodeće funkcije u toj banci.
Specijalno tužilaštvo RS podiglo je, a Okružni sud u Banjoj Luci potvrdio je 2017. godine, obimnu optužnicu protiv 23 osobe. Navickas je označen kao vođa organizovanog kriminalnog udruženja koje je putem fiktivnih firmi, nezakonitih kredita i pranja novca izvuklo desetine miliona maraka iz nekadašnje Balkan Investment banke, čime je nanesena ogromna šteta privredi RS.
Iako se nijednom nije odazvao u Okružni sud Banja Luka tokom trajanja ovog procesa, to Navickasa nije spriječilo da se obrati Ustavnom sudu BiH. Edvinas Navickas je do danas ostao nedostupan pravosudnim organima BiH. Sud u Banjoj Luci je godinama slao zamolnice i zahtjeve Litvaniji radi njegovog izjašnjenja o krivici i procesuiranja. Čak je pokrenuo i raspisivanje međunarodne potjernice.
Ustavni sud BiH odbio je Edvinasa Navickasa: Evo šta je tražio
No, Edvinas Navickas sada od Ustavnog suda BiH traži da donese privremenu mjeru na rješenje Vrhovnog suda RS iz prošle godine kojim mu se određuje pritvor. To čini iako je svakako nedostupan bh. pravosuđu i ne nalazi se u BiH. Ustavni sud BiH je, otkriva Fokus, odbio ovaj njegov zahtjev, između ostalog, uz konstataciju da se ne odaziva na glavni pretres Okružnog suda u Banjoj Kuci.
Inače, ovom optužnicom je obuhvaćeno 13 država Litvanije i deset država BiH. Optuženi su za krivična djela organizovanog kriminala u vezi sa zloupotrebama ovlaštenja u privredi i za pojedinačne zloupotrebe.
Navickas je pod patronatom Romanova godinama radio kao direktor Balkan Investment Banke u Banjoj Luci. Ova banka, kao i s njom povezana fabrika glinice “Birač” Zvornik, bile su u središtu velikih istraga u BiH zbog sumnjivog odliva novca prema Litvaniji i drugim offshore destinacijama. Nakon sloma litvanskog vlasništva, banku je preuzela RS i preimenovala je u Banku Srpske, koja je kasnije likvidirana.
U izvještaju Transparency International BiH navodi se da je bilo riječ o sistematskoj prenamjeni državnih institucija “u skladu s političkim projektom koji su osmislili politička elita RS-a i kartel Romanov” .
“Ove unaprijed smišljene i koordinirane aktivnosti osmišljene su kako bi se obogatila ključna grupa korisnika, konsolidovala politička moć i osigurao dugoročni opstanak sistema koji je ova elita moći izgradila tokom protekle dvije decenije. U središtu ove simbioze su Romanov i njegova ključna kompanija Ukio, koja je povezana sa svim ostalim akterima”, navode iz Transparency International BiH.
Ova nevadina organizacija je na osnovu istraživanja napravila shemu djelovanja spomenute kriminale grupe koju donosimo u nastavku.
Kako je djelovala organizovana grupa koju je predvodio Edvinas Navickas
- stalno proizvoditi gubitak u Biraču s ciljem kupovine ostatka dionica po nižim cijenama
- smanjiti kapital kako bi se smanjio broj dionica ostalih dioničara
- zvući što veću korist od države, koristiti nenamjenske kredite bez otplate
- prebaciti gubitak na domaće povjerioce, a istovremeno osigurati da E-Way LLC, Viewside Markets Inc. i AB Kauno tiekimas Filialas ostvare profit
- zadržati svu Biračevu imovinu opterećenu od navedenih povezanih kompanija u inostranstvu radi osiguranja njihovih kredita.
Transparency International BiH: Oštećeno više od 20.000 osoba
“Nakon što je kriminalna organizacija Romanov napustila zemlju i nkon što se imperij urušio širom Evrope, ostali su samo njihovi ogromni dugovi prema RS-u. Procjenjuje se da je ovim radnjama oštećeno više od 20.000 osoba, uključujući 3.000 dioničara Birača i 17.000 dioničara Balkan Investment fondova, sa štetom od 1,7 milijardi eura. Dalekosežna direktna šteta utiče na sve građane RS-a kao rezultat pljačke budžeta. RS je preuzela banku sa svom njenom imovinom s ciljem prikrivanja punog obima zločina”, navodi se u analizi Transparency International BiH.
Nakon spomenutog kolapsa banke 2013. godine pod optužbama za pronevjeru, pranje novca i izvlačenje stotina miliona dolara, i sam Romanov je pobjegao u Rusiju gdje je dobio politički azil i tamo se skriva od litvanskog pravosuđa. Njegova Ukio Banka pojavila se u nekoliko istraga o pranju novca, uključujući optužbe da je rukovala dijelom ruskog novca ukradenog u skandalu koji je otkrio Sergej Magnitski.
“Ukio je postao ozloglašen 2013. godine, kada mu je Centralna banka Litvanije oduzela licencu i preuzela ga. Pokrenut je krivični postupak zbog navodne pronevjere.Romanov je napustio Litvaniju i otišao u Rusiju, gdje mu je odobren azil. Ukio Bankas se ponovo našla na naslovnicama nakon što je istraga o Panamskim papirima objavljena 2016. godine. Banka je, čini se, bila jedna od finansijskih institucija korištenih u korist Sergeja Roldugina – bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina”, piše u istraživačkom tekstu Globalne mreže istraživačkih novinara (OCCRP)
Afere “Magnitsky” i “Trojka Laundromat”
Prema istraživanjima OCCRP-a, ova banka je korištena u globalnim šemama pranja novca, uključujući i dio sredstava iz ruske afere “Magnitsky”, kao i mrežu “Trojka Laundromat” preko koje se plasirao ruski kapital na Zapadu, navodi OCCRP.
“Trojka Dialog bila je ruska investicijska banka koja je osnovala i vodila Trojka Laundromat, ogromnu offshore mrežu koju su koristili oligarsi, poslovni tajkuni i kriminalci, dijelom za izbjegavanje poreza i iznošenje novca iz Rusije, kao i za pranje ilegalno stečenih sredstava.
Da bi Laundromat uspio, njenim operaterima je bila potrebna strana banka koja bi dozvolila opunomoćenicima da se prijave za račune i ne bi postavljala mnogo pitanja. Bila im je potrebna banka čiji bi odjel za usklađenost dozvoljavao desetine hiljada vrlo sumnjivih transakcija koje nisu imale poslovnog smisla”, ističe se u tekstu.
