BiH

selektivna (ne)pravda

Dok kažnjava banjalučke aktiviste, policija žmiri na druga nenajavljena okupljanja

03/09/2020

Aktiviste, novinare i pravnike zabrinjava odnos policije prema građanima u Banjaluci, zbog različitog odnosa prema nenajavljenim skupovima i razlozima okupljanja. Oni kao primjer navode okupljanja aktivista grupe “Pravda za Davida”, kojima policajci pišu prekršajne prijave, dok se čini kako nisu kažnjeni organizatori nekoliko drugih neprijavljenih skupova

U Banjaluci je u posljednjih desetak dana održano nekoliko skupova građana za koje iz policije nisu Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) odgovorili da li su bili najavljeni i da li je policija izdavala prekršajne naloge, kako se to ranije dešavalo sa aktivistima iz grupe “Pravda za Davida”, ali je jedan od organizatora potvrdio da nije smatrao potrebnim prijaviti skup.

Jedan skup građana desio se nakon završetka izbora u Crnoj Gori, a drugi je bilo okupljanje Mladih SNSD-a u Banjaluci, dan uoči održavanja izbora u Crnoj Gori. Nema zvanične potvrde ni da je policija napisala prekršajne prijave navijačima “Borca” koji nisu mogli sa tribina da prate utakmicu tog kluba u kvalifikacijama za Ligu Evrope pa su podršku igračima pružili sa ulice.

Iz banjalučke Policijske uprave nisu odgovorili na pitanja BIRN-a BiH o tome da li su ova okupljanja u Banjaluci bila prijavljena, na koji je način policija na njih reagovala i da li je izdavala prekršajne naloge.

Sagovornici BIRN-a BiH napominju da nisu sporna sama okupljanja, već različit odnos policije prema građanima, koji nazivaju diskriminatorskim.

Neke su grupe građana “jednakije”

Momčilo Antonić, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS) i predsjednik Mladih te stranke u Banjaluci, za BIRN BiH priznaje da oni nisu prijavili nikakav skup jer su održali konferenciju za novinare. Antonić, koji je novinarima povodom izbora u Crnoj Gori dao izjavu u centru grada, kaže da ne razumije šta su trebali da prijave.

“Ne razumijem. Mi nismo imali nikakav javni skup. Imali smo press konferenciju na kojoj sam ja dao izjavu. Ne znam zašto bi prijavljivali. Nije to bio nikakav javni skup”, kaže Antonić kratko za BIRN BiH.

Kada su aktivisti iz grupe “Pravda za Davida” 7. jula ove godine organizovali konferenciju za novinare u centru grada, policija je odlučila da ih privede i napiše im prekršajne prijave zbog, kako su tvrdili u policiji, održavanja neprijavljenog javnog skupa. Aktivisti ove grupe privedeni su i u Laktašima 30. juna ove godine, kada su došli da pruže podršku članovima grupe kojima se tog dana sudilo pred odjeljenjem banjalučkog Osnovnog suda u tom gradu.

Za Ozrena Perduva iz “Pravde za Davida” to je jasan dokaz diskriminatorskog ponašanja policije. On podsjeća da je u toku proces pred banjalučkim Osnovnim sudom u kojem su dva člana grupe “Pravda za Davida” tužila Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) i Republiku Srpsku zbog diskriminacije.

“Međunarodni standardi svakako prepoznaju i dopuštaju spontana [nenajavljena] okupljanja. Takva okupljanja se pogotovo ne prekidaju niti zabranjuju ukoliko su mirnog karaktera. Primjenu tih standarda smo mogli vidjeti prije nekoliko dana, prilikom proslave pobjede opozicije u Crnoj Gori”, kaže Perduv podsjećajući na okupljanje dijela građana sa transparentima na trgu i ispred Hrama Hrista Spasitelja.

“Policija ih nije tjerala, legitimisala i izdavala prekršajne naloge. I to smatramo pozitivnim ponašanjem policije. Mi tražimo da se isti ti organi reda na identičan način ponašaju prema svima. Nažalost, to danas nije slučaj. Danas smo svjedoci da se veći broj pripadnika policije naprasno stvori na Trgu Krajine u trenutku kada saznaju da na tom istom trgu stoji nekoliko ljudi koje oni prepoznaju kao članove neformalne grupe građana ‘Pravda za Davida’. Odmah slijede naređenja da se ti ‘označeni’ ljudi udalje, prijeti se legitimisanjem i izdavanjem prekršajnih naloga. Neko sa strane bi mogao pomisliti da je ‘Pravda za Davida’ nekakva teroristička grupa”, kaže Perduv za BIRN BiH.

Banjalučki advokat Milan Malešević napominje da niko ne kritikuje policiju jer nije reagovala na okupljanja građana prethodnih dana, jer građani imaju pravo da se spontano okupljaju, već da je problem što se određenim građanima brani ono što se drugima dozvoljava.

“Primjetno je da su određene grupe ‘jednakije’ pred propisima u odnosu na druge, odnosno da postoje i ‘zabranjene’ grupe ili znamenja, iako ne postoje ni moralni, ni normativni, ni stvarni razlozi za tako očiglednu diskriminaciju”, kaže Malešević i dodaje kako “u Banjaluci možete slaviti pad režima u drugoj državi, pobjedu voljenog kluba koji ne možete gledati na tribinama stadiona, ali ne možete pitati ko je ubio Davida Dragičevića jer ćete u tom slučaju dobiti prekršajni nalog”.

“Ne možete istaći transparent sa njegovim likom jer će vam ga oduzeti i okriviti za organizovanje nedozvoljenog skupa i slično. Ne kažem da je ovo prvo loše i da ljudima treba braniti i uskraćivati pravo na mirno okupljanje, nego da ovo drugo nije normalno. U normalnom društvu”, kaže Malešević za BIRN BiH.

Policija se poziva na zakon

Banjalučka novinarka Danina Milaković podsjeća da su raniji prekršajni nalozi odbijani pred sudovima, ali da je policija nastavila da ih piše.

“Poenta je da nema jednakog odnosa prema svima iako su Ustavom svi građani jednaki”, pojašnjava ova banjalučka novinarka.

Načelnik banjalučke Policijske uprave Miloš Brkić je ranije u više navrata insistirao na tome da policajci građanima okupljenim oko neformalne grupe “Pravda za Davida” pišu prekršajne prijave zbog kršenja Zakona o javnom okupljanju, odnosno održavanja neodobrenih javnih skupova.

“Što se tiče konkretnog slučaja [hapšenje aktivista ‘Pravde za Davida’ zbog konferencije na Trgu Krajine], radilo se o javnom skupu najavljenom putem sredstava javnog informisanja koji nije zvanično prijavljen Policijskoj upravi Banjaluka. Policijski službenici su postupili u skladu sa odredbama Zakona o javnom okupljanju, prekinut je javni skup, preduzete su mjere i radnje u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima i u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju”, rekao je prvi čovjek banjalučke policije na konferenciji za novinare 30. jula ove godine i objasnio da osoba kojoj je izdat prekršajni nalog ima zakonsku mogućnost da podnese nadležnom sudu zahtjev za sudsko odlučivanje.

“Takođe, ukoliko smatra da je došlo do neprofesionalnog postupanja i eventualnog kršenja zakona od strane policijskog službenika, ima pravo i mogućnost da podnese predstavku na rad policijskih službenika Službi za zaštitu zakonitosti Ministarstvu unutrašnjih poslova ili direktno neposrednom rukovodiocu”, rekao je Brkić.

Iz policije nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o drugačijoj reakciji policije u slučaju konferencije za medije Mladih SNSD-a koja je organizovana i održana na sličan način kao i prekinuta konferencija članova “Pravde za Davida”.

Građani okupljeni oko grupe “Pravda za Davida” u Banjaluci od marta 2018. godine traže odgovore na pitanja ko je ubio Davida Dragičevića i kada će odgovorni za to ubistvo biti procesuirani. Građani su se do kraja 2018. godine mirno okupljali na Trgu Krajine, odakle su, nakon što ih je policija otjerala, prvo prešli u dvorište Hrama Hrista Spasitelja, a zatim u šetačku zonu u centru grada. Policija je do sada građanima pod obrazloženjem nelegalnog okupljanja na javnim površinama izdala, prema podacima grupe “Pravda za Davida”, stotinjak prekršajnih prijava. Sve prijave koje su, zbog insistiranja građana, završile na Osnovnom sudu u Banjaluci do sada su odbačene kao neosnovane, prema podacima “Pravde za Davida”.

Tijelo Davida Dragičevića pronađeno je na ušću rijeke Crkvene u Vrbas u Banjaluci 24. marta 2018. godine. Istraga koju zvanično, od 28. juna iste godine, vodi banjalučko Okružno tužilaštvo do sada nije dala nikakve konkretne rezultate.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.