Dok u EU izvoze mlijeko vrhunske kvalitete, na bh. tržište se plasira lošije

BiH

mljekari
Ilustracija

Koliko bi bilo pogubno predavanje svih ključnih ovlasti za hranu Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, što je predviđeno stručno i politički katastrofalnim nacrtom Zakona o hrani, koji je resorni ministar Mirko Šarović nedavno uputio u proceduru, najbolje pokazuje njegov odnos prema građanima Bosne i Hercegovine kada je riječ o kvaliteti mlijeka, koju ministar spominje isključivo kada govori o izvozu u Evropsku uniju, piše Večernji list BiH.

Naime, široj javnosti vjerovatno nije ni poznata činjenica da mlijeko koje se prodaje na tržištu BiH, prema propisima ove zemlje, mora zadovoljavati potpuno iste parametre kvalitete kao i ono koje se izvozi u zemlje EU. 
Da to u praksi nije tako, najbolje potvrđuju navodi inspektora Ureda za hranu i veterinarstvo koji su nakon nadzora konstatirali kako “samo nekoliko objekata za proizvodnju mlijeka u BiH ispunjava uvjete EU u pogledu kvalitete sirovog mlijeka, a količina koju oni proizvode ne može podmiriti potrebe za izvoz u EU”.

Nije istina ni da su četiri mljekare dobile pozitivan odgovor iz EU, nego je to napravljeno zahvaljujući njihovu angažiranju, i to mjesecima ranije. Naime, na EU listi odobrenih objekata iz BiH za izvoz mlijeka u EU vidi se da su četiri nove mljekare izvozni broj dobile u oktobru 2015. (Eko sir Puđa), novembru 2015. (Poljorad d.o.o. i Euro Food d.o.o.) i u januaru 2016. (Mliječna industrija 99). 
Valja napomenuti kako je kvalitetu mlijeka jednaku evropskim standardima u BiH dužan osigurati Ured za veterinarstvo koji djeluje pod okriljem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zajedno s entitetskim ministarstvima i inspekcijama.

No, očigledno je da ni Ministarstvo, a ni Ured za veterinarstvo nisu u stanju ili ne žele zaštititi zdravlje građana BiH. Sudeći prema dosadašnjem radu, mnogo im je važnije stjecanje jeftinih političkih bodova i simpatija “čaršije” na priči o navodnom ekonomskom patriotizmu i povećanju izvoza mlijeka. A koliko je, zapravo, ta “mantra” o izvozu mlijeka smislena, dovoljno govore podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH prema kojima je samo u prva dva mjeseca ove godine u BiH uvezeno 6,9 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 18,2 miliona KM.

To, u prijevodu, znači kako domaći proizvođači, nažalost, nisu količinski, a ni cjenovno konkurentni podmiriti značajniji dio domaćeg tržišta, a kamoli biti istinski konkurentni na prezasićenom tržištu EU. Iako se bh. vlasti hvale rezultatima o napretku, istina je kako ostaje i dalje ključna primjedba – uspostava lanca kontrole s državne razine, što nikada neće biti moguće napraviti s obzirom na prijedloge zakona koji su ignorirali entitete i županije, ali i ozbiljne primjedbe poput evidencija i zdravstvenog statusa životinja. Ocjena iz EU vezano uz ova pitanja je – katastrofa.