Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će održati 22. hitnu sjednicu na kojoj će delegati razmatrati niz zakonskih prijedloga i odluka od značaja za odbranu, policiju, pravosuđe, finansije, energetiku i međunarodnu saradnju.
Na dnevnom redu je prijedlog izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, koji će biti razmatran po skraćenom postupku. Predloženim izmjenama predviđa se povećanje starosne granice za profesionalnu vojnu službu sa 40 na 45 godina.
Iz Vijeća ministara BiH ranije je saopćeno da je cilj izmjena ublažavanje nedostatka kadra i omogućavanje fleksibilnijeg upravljanja karijerama vojnika. Važećim zakonom propisano je da profesionalna vojna služba za vojnike može trajati najduže do navršene 40. godine, uz ispunjavanje standarda psihofizičke sposobnosti i prema potrebama službe.
Uporedna rješenja regiona
Predlagač izmjena, delegat Džemal Smajić, naveo je da je starosna granica u zemljama regiona viša nego u BiH.
“U zemljama regiona znatno je veća granica za obavljanje profesionalne vojne službe, pa tako u Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici u službi mogu biti do navršene 45. godine života, dok u Hrvatskoj vojnici mogu biti u profesionalnoj službi čak i do 50. godine.
Imajući u vidu činjenicu da u OSBiH nedostaje značajan broj vojnika, smatram da je više nego potrebno u što kraćem roku povećati starosnu granicu trajanja profesionalne vojne službe vojnika u OSBiH kako je to predloženo”, naveo je Smajić.
Delegati će razmatrati i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje je ranije po hitnom postupku usvojio Predstavnički dom PSBiH. Predlagači su zastupnici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.
U obrazloženju je navedeno da važeći zakon ne prati realnu razinu odgovornosti i složenosti poslova informatičkog osoblja sa višom i srednjom stručnom spremom, te da bi povećanje ili dodatak na plaću od 30 do 50 posto spriječilo daljnje napuštanje institucija BiH.
Policijski i finansijski zakoni
Posebnu pažnju izaziva prijedlog izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH, koji se razmatra po hitnom postupku. U proceduri su tri prijedloga – dva se odnose na produženje angažmana policijskih službenika nakon ispunjenja uslova za penziju, dok treći predviđa izmjene u sistemu ocjenjivanja.
Savez sindikata policijskih organa BiH, koji okuplja sindikate Granične policije BiH, SIPA-e i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, upozorio je da prijedlozi nisu usaglašeni sa sindikatima.
Na sjednici će biti razmatran i zahtjev Radiotelevizije BiH za rješavanje finansijskih problema i dugovanja, u okviru šire rasprave o stabilnosti javnog servisa.
Po zahtjevu delegata Želimira Neškovića, na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
Energetika i izborni zakon
Delegati će razmatrati i prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim se jača uloga energetskog regulatora i domaće zakonodavstvo usklađuje sa standardima Evropske unije. Fokus zakona je na uspostavljanju uređenog veleprodajnog tržišta i formiranju berze električne energije, uz povezivanje sa regionalnim i tržištem EU.
Po zahtjevu Predstavničkog doma PSBiH, bit će razmatran i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.
Na dnevnom redu su i prijedlozi izmjena Zakona o Vijeću ministara BiH, kao i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te izmjene Zakona o Sudu BiH. Ove akte predložili su delegati Nikola Špirić, Dragan Čović i Kemal Ademović, a razmatrat će se u prvom čitanju po skraćenom postupku.
Predlagači navode da je nacrt zakona o VSTV-u zasnovan na principima transparentnosti rada, jačanja integriteta članova i nosilaca pravosudnih funkcija, te transparentnosti izbora. Predviđeno je povećanje broja članova VSTV-a sa 15 na 20, pri čemu bi po osam članova dolazilo iz reda sudija i tužilaca, po jedan advokat iz entitetskih komora, dok bi po jednog člana imenovali Predstavnički dom PSBiH i Vijeće ministara.
Izmjene Zakona o Sudu BiH odnose se na status sudija Apelacionog odjeljenja kao stalno imenovanih, s ciljem jačanja pravne sigurnosti i usklađivanja sa međunarodnim standardima.
Inicijativa Kemala Ademovića
Sjednica će obuhvatiti i razmatranje inicijative delegata Kemala Ademovića, odluke o imenovanjima u parlamentarne delegacije i grupe prijateljstva, kao i imenovanja u regulatorne i upravne odbore u oblasti energetike, obrazovanja i javnog servisa.
Na kraju, delegati će razmatrati izvještaj o pokušaju postizanja saglasnosti o zaključku delegata Šefika Džaferovića i Safeta Softića te dati saglasnost za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, uključujući finansijske i razvojne projekte sa Njemačkom, Ujedinjenim nacijama, programima Evropske unije, Evropskom investicionom bankom i Saudijskom Arabijom.
