BiH

intervju za bhrt

Dr. Drljević: Čekamo odobrenje za liječenje Covid-19 krvnom plazmom (VIDEO)

25/09/2020

Krvna plazma uzima se od ljudi koji su uspješno preboljeli bolest. Međutim, svi ljudi ne razviju antitijela, niti je krvna plazma podjednako kvalitetna kod svih bivših pacijenata

Bosna i Hercegovina nema strategiju borbe protiv koronavirusa i spremne scenarije za sve moguće varijante. Broj novih slučajeva zaraze još uvijek je visok, situacija je relativno nepovoljna i varira od kantona do kantona, izjavio je gostujući u programu BHRT-a doktor Ednan Drljević, šef izolatorija za liječenje COVID-19 pozitivnih pacijenata u Općoj bolnici “Primarijus doktor Abdulah Nakaš” u Sarajevu.

– Mi moramo naučiti da živimo s koronavirusom. U zavisnosti od mentaliteta ljudi, tako se i pristupa virusu. Takozvani švedski model pristupa je sveden na individuu, njima jednom kažete kako da se ponašaju i oni to poštuju. Kod nas to nije slučaj. Našem mentalitetu odgovara ovaj broj zaraženih koji imamo, rekao je doktor Drljević.

– Kad je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila da se ne daje lijek Hydroxychloroquine i Chloroquine u liječenju Covid infekcije, mi smo, praktično, ostali bez adekvatne i jače terapije. U BiH imamo problem i sa uvozom pojedinih lijekova. Mi smo odlučili da nabavimo lijekove, našli smo izvore, sada treba da zatvorimo finansijsku konstrukciju. Pored dva lijeka koja ćemo nabaviti, krvna plazma je treća vrsta terapije. Federalno ministarstvo nam treba dati dozvolu da je možemo upotrebljavati kao lijek. Dakle, ne kao dio krvi. Ako bi dobili odobrenje, mi imamo sve mogućnosti i resurse da tu plazmu prerađujemo i da je počnemo upotrebljavati, kaže doktor Drljević.

Krvna plazma uzima se od ljudi koji su uspješno preboljeli bolest. Međutim, svi ljudi ne razviju antitijela, niti je krvna plazma podjednako kvalitetna kod svih bivših pacijenata. U nečijem organizmu se antitijela zadrže tri mjeseca, a kod nekih ljudi cijeli život.

– Imamo kriterije kako se to uzima. Mjerićemo titar antitijela. S ljudima koji nemaju antitijela ili ih imaju u malom broju, nećemo ulaziti u proces proizvodnje krvne plazme, već samo tamo gdje smo sigurni da ta antitijela postoje. Nadam se da će Ministarstvo ozbiljno razmotriti ponudu naših infektologa i transfuziologa i da će u što kraćem roku odgovoriti na naš upit, kaže doktor Drljević.

Da bi se došlo do krvne plazme, navodi doktor, trebaju proći najmanje dvije sedmice od izlječenja pacijenta.

– Ići će se na fazu dobrovoljnog darivanja, već ima veliki broj ljudi koji su spremni da pomognu drugim ljudima. Tražićemo javnim oglašavanjem da se prijave dobrovoljni davaoci krvi, nakon čega ćemo tu krv upućivati u centre za tranfuziju gdje bi se od njih pravila plazma kao lijek. Imamo tehničke mogućnosti, znanje, imamo volju i želju i nadam se da administracija neće držati našu zamolbu u ladici i da će odgovoriti pozitivno, kaže doktor Drljević.

On naglašava kako će kriteriji za dobijanje terapije biti strogi.

– Krvna plazma se najčešće daje u dva navrata. Kriteriji će biti strogi. Formiraćemo komisiju koja će određivati kome ćemo davati plazmu jer će tih resursa biti relativno malo, moramo na to biti spremni. Zato ćemo ići na to da plazmu primaju oni pacijenti kojima bi zaista mogla pomoći, kaže Drljević.

Ovaj vid liječenja u Sjedinjenim Državama već je široko rasprostranjen.

– Tri klinike Mejo su već dale 34 hiljade plazme. Kada američka agencija za hranu i lijekove, koja je jedna od najstrožijih u svijetu, odobri korištenje nekog lijeka, on se automatski počne primjenjivati u svim zemljama svijeta, kaže doktor Drljević.

Iskustva liječenja krvnom plazmom u svijetu pokazuju da ovaj vid terapije pomaže, ali nažalost to nije lijek koji može izliječiti infekciju Covid.

– Riječ je o pripravku koji zaista pomože pomoći u skraćivanju bolesti, ublažavanju simptoma, može uticati na smanjenje smrtnosti, ali u malom dijelu i ako se da na vrijeme. Moramo biti svjesni da ništa ne može zamijeniti pravi lijek i vakcinu. Sve ostalo su pokušaji da se maksimalno 30 posto smanji zaraznost, simptomi, stopa smrtnosti… Pravi, konkretan lijek koji bi uništavao ovaj virus još ne postoji i dugo ga neće biti.

Stoga, zaključuje, doktor Drljević, moramo poštovati ovaj virus i naučiti živjeti s njim.

– Mana modernog čovjeka je što pokušava uništiti taj virus. To nikada neće moći.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.