Dunja Mijatović o spomeniku na Kazanima: Bez informacija o zločinima nije ispunjen važan cilj

Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović u razgovoru za Fokus.ba dan uoči sjednice Gradskog vijeća Sarajeva koje treba da odluči o izgledu i tekstu spomenika žrtvama pronađenim u jami na Kazanima, govorila je o ovoj temi koja je u posljednjim danima i sedmicama izazvala veliku polemiku u javnosti.

Razgovarao: A. DUČIĆ

Naime, na dnevnom redu je prijedlog gradonačelnice Benjamine Karić (SDP) u kojem se ne spominje ko je odgovoran za zločine nad 17 građana među kojima je i 9 pripadnika Armije RBiH. Također, na sjednici GV će se odlučivati i o amandmanu Naše stranke u kojem se decidno navodi:

“Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade”.

Mijatović na samom početku razgovora za Fokus.ba pocrtava da je inicijativu koja je pokrenuta u vezi podizanja spomenika na Kazanima potrebno pozdraviti i podržati. Ali…

-Jedan od ciljeva memorijalizacije, kao važnog stuba tranzicione pravde u poslijeratnim društvima, je naučiti lekcije iz prošlosti kako se teška kršenja ljudskih prava koja su se desila tokom rata ne bi ponavljala.  Međutim, ne vidim kako planirani spomenik na Kazanima koji ne sadrži nikakve informacije o počinjenom ratnom zločinu na tom mjestu može doprijeniti ispunjenju ovog cilja. Također želim naglasiti da u procesu odlučivanja o izgledu i mjestu spomenika za žrtve ratnih zločina počinjenih na Kazanima ili bilo gdje drugo, porodice žrtava, zajedno sa ekspertima tranzicione pravde i članovima civilnog drustva, moraju imati ključnu ulogu – istaknula je komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope.

Treba naglasiti da su i ambasadori OSCE-a i SAD-a u BiH Kathleen Kavalec i Eric Nelson prilikom nedavne posjete gradonačelnici izrazili očekivanje da se u konsultacijama oko teksta čuje i glas žrtava. Našu sagovornicu smo upitali kako jedni od drugih možemo očekivati priznanje zločina koji su, primjerice, počinili pripadnici jednog naroda nad pripadnicima drugih naroda, ukoliko imamo ovakve primjere kao što je slučaj sa spomenikom na Kazanima.

-Priznavanje zločina i masovnih kršenja ljudskih prava počnjenih tokom rata je ključno kako bi se ispoštovao dignitet žrtava, društvo krenulo naprijed i započeo proces pomirenja kao proces koji je komplementaran krivičnom gonjenju i kažnjavanju počinilaca ratnih zločina i dodjeli reparacija žrtvama. Nažalost proces pomirenja u Bosni i Hercegovini i regionu su zamjenile etničke tenzije i polarizacija. Ovo se posebno odnosi na negiranje genocida, glorifikaciju ratnih zločinaca i pokušaje da se rehabilitiraju počinioci ratnih zločina iz 90tih godina, a takvu tendenciju vidimo i u slučaju Kazana – kaže Mijatović.

Kako bi promijenili ove negativne trendove, dodaje Mijatović, a imajući u vidu lekcije iz prošlosti, političari moraju pokazati više hrabrosti i staviti svoje kratkoročne političke interese sa strane i fokusirati se na jačanje socijalne kohezije umjesto potpirivanja etničkih podjela.

-To je jedini način koji vodi  prema istinskom pomirenju i boljoj budućnosti za sve građane Bosne i Hercegovine – poručila je Komesarke za ljudska prava Vijeća Evrope u razgovoru za naš portal.