Dvije godine obećanja, malo rezultata: Šta je državna vlast u BiH uspjela ispuniti?

Pred kraj mandata državne vlasti u BiH većina ključnih obećanja ostala je neispunjena. Evropski put, reforme i Plan rasta ponovo su u zastoju

Redakcija
4 min čitanja
Zgrada državnih institucija BiH
Zgrada državnih institucija BiH

Pred državnim Parlamentom Bosne i Hercegovine, prema najavama, ostale su još dvije sjednice. Vijeće ministara BiH najavilo je još jednu. Time bi, kako se procjenjuje, mogao biti okončan rad parlamentarne većine formirane 2023. godine.

Iako su na početku mandata najavljivane brojne reforme, većina ključnih obećanja nije realizovana, a fokus vlasti preusmjeren je na političke blokade i međusobna neslaganja, navodi se u prilogu BHRT-a.

Ispunjeno tek sedam obećanja

Prema podacima Istinomjera, koalicioni partneri na državnom nivou dali su više od 250 obećanja, ali ih je do kraja mandata u potpunosti ispunjeno samo sedam.

Većina obećanih aktivnosti je započeta, ali nije završena.

Zastupnik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šerif Špago smatra da rezultati nisu zadovoljavajući.

„Naravno da smo svi nezadovoljni, prije svega zbog propuštanja svega što je vezano za pristupanje EU, da ne govorimo o sredstvima iz Plana rasta i reformskoj agendi, da NATO praktično niko i ne spominje“, rekao je Špago.

EU reforme ostale nedovršene

Među najvećim neispunjenim obavezama ostali su zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Sudu BiH, zbog čega Bosna i Hercegovina nije ostvarila očekivani napredak na evropskom putu.

Parlamentarna većina nije uspjela postići ni dogovor o izboru glavnog pregovarača s Evropskom unijom, dok je pokušaj rekonstruisanja državne vlasti također završio bez rezultata.

Rad Doma naroda obilježile su česte blokade, a Vijeće ministara BiH ni nakon višemjesečnih političkih pregovora nije imenovalo ministra sigurnosti.

Međusobne optužbe partnera

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu PSBiH Albin Muslić smatra da je najveći problem nedostatak inicijativa Vijeća ministara BiH.

„Obzirom da su zastupnici i klubovi preuzeli zakonodavnu inicijativu, u tom dijelu je veoma dobra aktivnost parlamenta, međutim izostaju inicijative Vijeća ministara BiH. To je za mene potpuno neprihvatljivo“, rekao je Muslić.

S druge strane, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić ocijenio je da odgovornost snose obje institucije.

„Mrtva je trka ko manje radi. Izgleda da ni mi ni oni ne radimo sasvim dovoljno, prihvatiću tu konstataciju. Što se tiče Vijeća ministara, mi smo se potrudili unutar svog resora da ispunjavamo ono što su naše zakonske obaveze koliko je to moguće“, izjavio je Amidžić.

Ni ovog puta nisu izostale međusobne političke optužbe.

Zastupnica SNSD-a Sanja Vulić za probleme je okrivila međunarodnu zajednicu.

„Onaj baksuzni Schmidt koji je otišao i onaj Murphy koji je pokušavao urediti politike. Mi iz Republike Srpske, SNSD i naši koalicioni partneri borili smo se da sačuvamo interese Republike Srpske i da ne dođe do nijednog prijenosa nadležnosti“, kazala je Vulić.

S druge strane, zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić poručila je da su građani bili izloženi političkim obmanama.

„Lagalo se prevashodno građanima u Republici Srpskoj da se radi na otcjepljenju i uništavanju državnih institucija. Aktivno se radi na štetu građana u onom kapacitetu gdje se ideološki nesumnjivo laže“, rekla je Ćudić.

Građani uskoro daju konačan sud

Nakon predstojećih sjednica slijedi ljetna pauza za parlamentarne zastupnike, a potom i početak izborne kampanje.

Na općim izborima građani će imati priliku ocijeniti rad aktuelne vlasti i odlučiti hoće li joj dati novi mandat ili povjerenje ukazati nekoj drugoj političkoj opciji.

Podijeli ovaj članak