Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Žurnal

Eko akcija na sastanku kod Forte: Sarajevo je naš grad, a ne vaš atraktivni plac

dobrinja hifa gradnja

Iz grupe za spas Dobrinje kažu kako bi prema tom projektu magistrala sa četiri trake bila udaljena manje od 10 metara od stambenih zgrada, uništila drvored i oduzela dio zelenih površina

Domaćim institucijama potrebni su mjeseci da utvrde da li su dozvole za izgradnju skladišta za kerozin na Dobrinji izdate po zakonu. Za to vrijeme skladište se uveliko pravi. Umjesto da po hitnom postupku revidiraju cijeli postupak jer se radi o pitanju od životne važnosti za stanovnike Dobrinje (blizina skladišta) ali i cijelog Sarajeva (ugrožavanje pitke vode), na sceni je neprestano prebacivanje odgovornosti i nadležnosti, piše Žurnal.

Značajan broj onih koji su učestvovali u izdavanju dozvola ima vezu sa kompanijom investitorom – Hifa Oil. Pisali smo ranije o vezama članova Naroda i pravde i uposlenika kompanije Hifa-Oil: Venan Hadžiselimović je izvršni direktor u kompaniji Hifa-Oil i član Povjereništva Naroda i pravde Tešanj. Vodnu dozvolu za izgradnju skladišta izdao je NiP-ov ministar Adnan Delić. Udruženje Eko akcija objavilo je fotografiju na kojoj Elmedin Konaković sjedi u društvu Kenana Ahmetlića, zamjenika generalnog direktora i člana Uprave Hifa-Oil. Kenan Ahmetlić je sin Izudina Ahmetlića, vlasnika kompanije Hifa-Oil.

Ovoj grupi sada se može pridružiti ime i ministra saobraćaja u Kantonu Sarajevo – Adnana Štete (SDP). Ministar Šteta je do januara ove godine bio direktor maloprodaje kompanije Hifa Petrol d.o.o., kompanije u vlasništvu Hajrudina Ahmetlića, brata Izudina Ahmetlića. Iako je riječ o dvije kompanije, povezanost ministra Štete sa Ahmetovićima je neupitna.

U kontekstu priče o izgradnji terminala za kerozin ime ministra Štete ovih dana se pojavljuje i kroz ulogu Ministarstva saobraćaja za proširenje magistralne ceste M-18 (Sarajevo-Foča), koje je umjesto prema Aerodromu planirano prema naselju Dobrinja. Novac za izvođenje radova i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa osigurao je Kanton.

Iz grupe za spas Dobrinje kažu kako bi prema tom projektu magistrala sa četiri trake bila udaljena manje od 10 metara od stambenih zgrada, uništila drvored i oduzela dio zelenih površina:

– Zakon kaže da zaštitni pojas uz javne ceste u slučaju magistralne ceste mora biti 20 metara. U ovom slučaju on bi bio tek devet.

U JP Ceste Federacije tvrde kako ne postoje zakonske odredbe koje regulišu navedenih 20 metara, te da taj pojas postoji baš zato da bi se u njemu po potrebi – gradilo:

– Prema Zakonu o cestama FBIH zaštitni pojas magistralne ceste iznosi 20 metara s obje strane cestovnog zemljišta i upravo služi za eventualno proširenje saobraćajnice (ceste) i nema nikakve veze sa nekom odredbom blizine ceste stambenih objektima, kako se to pokušava prikazati.

Peticija za preispitivanje okolinske dozvole

Srećom po zajednicu, u Kantonu Sarajevo još uvijek postoji dio građana koji će ustati protiv samovolje Vlade i ministara, i rijetka udruženja koja se ne plaše pritisaka i inspekcija.

Peticiju kojom se traži preispitivanje okolinske dozvole za izgradnju terminala za kerozin do sada je potpisalo oko 300 građana. Potpisivanje peticije bit će organizovano i u narednom periodu, a nakon prikupljenih hiljadu potpisa bit će upućena Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, koje je izdalo okolinsku dozvolu. Na čelu ovog ministarstva je NIP-ov ministar Enver Hadžiahmetović.

Stanovnici Dobrinje u posljednjih nekoliko mjeseci prikupili su veliki broj dokaza o nezakonitostima u vezi sa izdavanjem dokumentacije. Jedna od prijava otišla je i na adresu Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a. Prema informacijama iz Ureda, još uvijek se prikuplja dokumentacija od institucija koje su izdavale dozvole. Za Žurnal kažu da bi posao „prikupljanja dokumentacije“ trebao biti završen do kraja godine, a ukoliko uoče nepravilnosti proslijedit će ih nadležnim organima, po potrebi i Tužilaštvu KS-a.

Pisali smo ranije da je Ministarstvo komunalne privrede izdalo okolinsku dozvolu 18 mjeseci nakon što je Općina Novi Grad izdala urbanističku saglasnost. To je suprotno Zakonu o prostornom uređenju koji precizira da se za izdavanje urbanističke saglasnosti mora posjedovati – okolinska.

Međutim, kada se kompanija Hifa- Oil obratila Ministarstvu za izdavanje okolinske dozvole, Ministarstvo i Zavod za planiranje KS-a, od kojeg je Ministarstvo tražilo mišljenje, uopće nisu problematizirali ovo očigledno kršenje zakona.

Upozoravali smo i da se skladište gradi u vodozaštitnoj zoni, što su kantonalni ministri pokušavali nevješto prikriti, a što se sporadično pojavljuje i iskrsava u brojnim dokumentima.


Inspekcija za radoznale

Za ove i druge uočene nepravilnosti stanovnici Dobrinje i Udruženje Eko akcija prikupili su brojne dokaze. Vjerovatno je to bio jedan od razloga zbog kojih je ministar privrede Adnan Delić zatražio od inspekcije da kontroliše rad Udruženja.
Kako bi malo popravio štetu koju je nanio ministar Delić, članove udruženja na sastanak je pozvao premijer KS-a Edin Forto.

Eko akcija postoji od 2009, kažu u ovom udruženju – dočekali su i ispratili sastave raznih kantonalnih vlada:

– Bili smo i ostali: plaćenici, sumnjivci, nazovi-eksperti za sve, oni koje treba provjeriti. Ne namjeravamo to mijenjati. To je debelo zaslužena pozicija koja se ne osvaja reklamnim blilbordima. Dolazi od teškog i nadasve principijelnog rada.

Uz poruku da neće nikom služiti za vađenje fleka ili „moderni greenwashing“, premijeru su predali svoje prijedloge.

Na sastanku u Vladi nisu čuli nešto bitno novo, pa nije sasvim jasan ni povod:

-Istina, rečeno nam je da su u pripremi neki novi zakonski propisi koji bi trebali da djelotvornije zaštite našu prirodnu sredinu i naše živote. Tek treba da ih vidimo. Pa ćemo onda i da vjerujemo. Čuli smo i da ima teških problema. Nismo uvjereni da su teški, ako je osnovno načelo djelovanja dobro svih nas – a ne profit šačice tajkuna i stranačkih sponzora.
Shvatili smo da se, nakon tri decenije višestranačja, otvorenost rada i djelovanja institucija još uvijek smatra poklonom nama, živim ljudima, koji smo temelj demokratije. Tu nikom nije jasno da ne treba da mi tražimo informacije nego da nam se informacije moraju kontinuirano davati i da nas se mora kontinuirano i istrajno pitati za mišljenje.
Jasno je ipak da smo, udruženi i odlučni, jedina snaga od koje vlasti strahuju. Jako nas raduje ogromna podrška Sarajeva i šire. Ponosni smo i zahvalni – znači da radimo kako treba. Ali vjerujemo da silinu te podrške svi zajedno moramo da nastavimo usmjeravati – u bitku za vodu, zrak, šume, planine. U bitku za Sarajevo.