Eksperti iz oblasti medija ukazali na potrebu rješenja brojnih problema

Da je od izuzetnog značaja zajednički pristupiti rješenju brojnih problema s kojima se u posljednjim godina suočavaju mediji koji su temelj svake demokratije ukazano je na današnjoj konferenciji “Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija” koju je organizirala Federalna novinska agencija (FENA).

Brojni bosanskohercegovački i međunarodni eksperti, koji su učestvovali na konferenciji, otvorili su neke od tema koji se tiču medijskih sloboda, slobode izražavanja i medijske etike, autorskih prava, kao i izazova koje su donijele nove tehnologije te transparentnosti vlasništva medija i finansiranja medija.

Skup je otvorio direktor Fene Elmir Huremović koji je istaknuo da je namjera konferencije bila otvoriti raspravu o važnim pitanjima jer Bosna i Hercegovina, kao relativno mlado demokratsko društvo, treba medije kojima smije vjerovati i znati kako se oduprijeti propagandi i prepoznati dezinformacije.

Transparentnost vlasništva nad medijima

Konferencija predstavlja priliku, kaže Huremović, da se razmijene iskustva i redefinira način na koji se konzumiraju, proizvode objavljuju sadržaje u općem društvenom interesu društva, navodeći da je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo koje se ne smije nikada poistovjetiti s govorom mržnje i propagandom.

Predsjednik Evropske alijanse novinskih agencija (EANA) i direktor austrijske novinske agencije APA Clemens Pig u obraćanju ocijenio je da su teme kojima se bavila konferencija veoma važne za Evropu i svijet, ali posebno za novinske agencije i medije.

Naglasio je da sloboda medija ne uključuje samo pravo novinara da rade svoj posao bez ograničenja ili prijetnji, već je i snažno povezana sa sigurnošću novinara, transparentnošću vlasništva nad medijima, regulativnim okvirom za medije, kao i medijskom etikom.

Govorio je i o najnovijoj generaciji generativne umjetne inteligencije, uglavnom Chat GPT, koja već otežava čak i profesionalcima razlikovanje pravih vijesti i informacija od kompjuterski generiranih dezinformacija u svim formatima te da sistemi umjetne inteligencije postaju sve bolji, a izazovi povezani s njima sve veći.

Povećanje broja prijetnji

Skupu se obratila i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald naglašavajući da su medijske slobode tema koja je od centralnog značaja za Ujedinjene nacije ne samo u BiH nego širom svijeta.

Zabrinut za situaciju u kojoj se nalaze mediji i novinari na globalnom nivou, navela je ona, UN je uspostavio sveobuhvatan plan djelovanja o sigurnosti novinara i ukidanje nekažnjivosti protiv njih, a najnovija dešavanja na političkoj sceni u BiH, posebno predložena kriminalizacija uvrede i klevete, izazivaju zabrinutost.

-Često korištenje tužbi za klevetu je način da se ušutkaju novinari, zajedno s povećanjem prijetnji koje su usmjerene prema novinarkama. Kad se radi o tužbama, one nisu usmjerene samo protiv medija i novinara, nego i prema aktivistima koji rade u zaštiti okoliša, NVO, a neki su ljudi morali čak staviti kuću pod hipoteku da bi platili advokatske troškove, i to obeshrabruje ljude da govore istinu – navela je Macdonald.

Bogati vlasnici i siromašni novinari

Novinari i mediji moraju biti aktivniji zagovarači medijskih sloboda, rečeno je danas na panelu „Medijske slobode“ održanom u okviru konferencije na kojem je govorila i generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Kazala se jedan na bh. medijskoj sceni odnosi na enormno povećanje broja medija i može se govoriti o pluralizmu medija, ali s druge strane ne može se govoriti o pluralizmu informacija budući da većina tih medija objavljuje gotovo iste informacije.

Ističe da danas postoje jako bogati vlasnici medija, ali siromašni novinari jer je tehnološki napredak omogućio vlasnicima medija da od novinara traže da u isto vrijeme prave medijski sadržaj ili tekst za tri ili četiri različite komunikacijske platforme koje posjeduje taj vlasnik, ali bez povećanja plata.

Na granici dozvoljenog

Izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini Dženana Burek kazala je da oni zaprimaju uglavnom žalbe na online medije. To znači da građani sve više konzumiraju online medije.

Govorila je i o tome da su političari i javni funkcioneri mnogo svjesni ulaganja žalbi i „oni koriste to svoje pravo na ulaganje žalbi na eventualno neprofesionalno izvještavanje medija, kako ga oni zovu“.

Pravna savjetnica u Odsjeku za ljudska prava pri Misiji OSCE-a u BiH Šejla Maslo Čerkić pozvala je na zaštitu slobode, dodajući da je problem i velika količina sadržaja koji se nalazi na granici dozvoljenog i s kojim se i regulatori i međunarodne i regionalne organizacije bore.

Izvršni direktor Međunarodnog instituta za medije u Beču Frano Maroević, koji je učestvovao na konferenciji putem video-linka, je naveo da su u Beču nedavno ugostili više od 300 novinara iz cijelog svijeta kada su razgovarali o temi umjetne inteligencija i novinarstva, na koji način novinarstvo treba iskoristiti tehnološka pitanja za svoju korist, a na koji način one mogu i spriječiti i pogoršati situaciju.

Mišljenja je da je uloga novinara koji istražuje informacije nešto što zapravo tehnologija neće moći zamijeniti. Ona će moći ubrzati i olakšati posao, ali tehnologija neće moći pokazati ono šta je istina ili šta nije istina.

Sloboda medija nije samo floskula

Jedan od učesnika konferencije bio je i generalni sekretar Evropske alijanse novinskih agencija (EANA) Alexandru Giboi koji je otvorio drugi panel u okviru konferencije “Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija” u organizaciji Federalne novinske agencija (FENA), a koji je bio posvećen autorskim pravima u medijima.

On je podvukao da sloboda medija nije samo floskula koja se koristi nego je zasnovana na važnim temeljima, a jedan od njih je i zaštita autorskih prava koja omogućava medijima da ostvare finansijsku nezavisnost što istovremeno dovodi i do povećane slobode medija.

Mišljenja je da je zapravo medijska pismenost rješenje i to dugoročno rješenje jer zakonska regulativa ne može sama riješiti probleme u medijima budući da se zakoni često ne poštuju, javnost ih ne razumije i ne vide njihovu svrhu.

Zaključio je da su zakoni beskorisni bez medijske pismenosti koja treba biti dio obrazovnog sistema kako bi se osiguralo da za 10 godina neće biti aktuelne teme o dezinformacijama, lažnim vijestima te manipuliranju javnosti.

Da je izuzetno važno educirati mlade ljude o zaštiti autorskih prava, ali i one koji su već u sistemu, te podići nivo javne svijesti o značaju autorskopravne zaštite, istaknuto je na panelu “Zaštita autorskih prava u BiH”.

Autorska prava

Pomoćnica direktora Instituta za intelektualno vlasništvo BiH iz Sektora za razvoj sistema intelektualnog vlasništva Vesna Vuletić Bebek kazala je da oni trenutno rade na izmjenama Zakona o autorskim i srodnim pravima čime bi se poboljšalo stanje u toj oblasti.

-No, i ako imamo i najbolje zakone koji se ne provode, nastaje problem i pravna praznina, materija ostaje neprimijenjena i zato je jako važno da se šira javnost i strukovna udruženja novinara uključe u podizanje svijesti o značaju autorsko-pravne zaštite – dodala je.

Profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Iza Razija Mešević kaže da organiziraju školu medijskog prava koja je otvorena za sve studente javnih pravnih fakulteta u BiH te učestvuju na međunarodnom takmičenju iz simulacije i suđenja iz oblasti medijskog prava na kojem su studenti ostvarili zavidne rezultate.

-Planiramo i trenutno radimo na specijaliziranom programu koji će biti posvećen tematici medijskog prava i naravno iz kuta moje specijalizacije – prava intelektualnog vlasništva, autorskog prava, a uvijek se u tom segmentu dotičemo i autorskih prava u medijima na fotografiji i tekstovima – kazala je Mešević.

Drugačija budućnost medija

Suvlasnik, direktor i advokat Advokatskog društva Eterović d.o.o. Sarajevo Vedran Eterović kazao je da idealno zakonsko rješenje možda nije nužno kada je u pitanju zaštita autorskih prava.

-Implementacija postojećeg zakona kroz prekršajni postupak, kroz turističko-trgovinske inspekcije bilo bi puno adekvatnije rješenje, da sada osiguramo bolju zaštitu, odnosno provedbu zakona i samim time prava autora – kazao je Eterović.

Moderator panela bio je zamjenik direktora Fene Ilija Musa koji je izrazio uvjerenje da je ovaj skup kroz diskusiju panelista, novinara, studenata i svih ostalih propitao aktualno stanje medijskog djelovanja u BiH, analizirao utjecaj IT industrije i konvergencije na kvalitetu i distribuciju medijskih sadržaja, te da je otvorio neke nove teme kojima bi se bavile buduće konferencije Fene.

Medija će biti, no budućnost medija će biti drugačija, digitalna transformacija nameće određene trendove i BiH, kao i sve druge zemlje, nema drugog izbora nego da se tome prilagodi, kazala je direktorica za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Amela Odobašić govoreći na panelu o budućnosti medija u BiH, koji je održan u okviru konferencije.

Odobašić smatra kako će u budućnosti regulatorni okvir biti drugačiji. Ono što je dobra smjernica jeste zakonodavni okvir Evropske unije, direktive koje su obavezni ugraditi u domaći zakonodavni okvir.

Umjetna inteligencija

Na sva tri panela često se spominjala umjetna inteligencija i njeno korištenje, a s aspekta regulatora Odobašić smatra kako je nužna edukacija o korištenju umjetne inteligencije i to je nešto što potpada pod medijsku i informacijsku pismenost.

Vlasnik Radija Kameleon Tuzla Zlatko Berbić smatra kako se danas događa transformacija svih oblika društva. Naveo je primjer promjene u turizmu koji se kroz nekoliko platformi globalno promijenio te smatra kako se takve promjene također događaju i u medijima.

Moderator trećeg panela pod nazivom ”Budućnost medija u BIH” bio je direktor Fene Elmir Huremović koji je podsjetio kako je jedna od tema s prethodnih panela bila takozvana digitalna transformacija.

Jedan od panelista generalni sekretar EANA-e Alexandru Giboi govorio je o primjeni legislative o autorskim pravima i kako pojedine zemlje putem novinskih agencije reagiraju o pitanju autorskih prava.

Pozitivan napredak

-Članovi naše alijanse su radili analizu i opći rezultati su da je ovo jedan pozitivan napredak koji će dovesti do pozitivnih rezultata. S druge strane, jedna riječ koja opisuje situacije u provedbi regulative je nedosljednost – poručio je Giboi.

Svoj osvrt na kada je riječ o umjetnoj inteligenciji dao je moderator Huremović istaknuvši kako ju ne doživljava kao nešto bezazleno i smatra da je to revolucija veća od interneta, a negative posljedice masovne primjene umjetne inteligencije će se tek osjetiti.

Direktor Fene Elmir Huremović zaključio je da je Agencija organizacijom konferencije pokazala ulogu odgovornog medija koji svoju društvenu odgovornost dokazuje svakodnevno objavljujući nepristrane, tačne i pravovremene sadržaje, a ova konferencija ne treba biti samo jednokratni događaj, nego početak dugoročnog procesa.