Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je odluku da Slovenija nije obavezna isplatiti staru deviznu štednju u slučaju porodice Landika iz Bosne i Hercegovine. Riječ je o prvom predmetu pred ovim sudom koji se odnosi na devizne depozite prenesene iz podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu na privatizacijske račune u Federaciji BiH.
Slovenija je ranije, u procesu verifikacije, odbila isplatiti štednju za više od 6.000 štediša iz Bosne i Hercegovine. Ukupan iznos potraživanja, zajedno s kamatama, iznosio je gotovo 60 miliona maraka, a odnosio se na sredstva položena u Ljubljanskoj banci prije rata, prenosi BHRT.
Sud je razmatrao žalbu tri člana porodice Landika, koji su tražili isplatu stare devizne štednje preminulog člana porodice. Odluka je donesena u korist Slovenije.
Odgovornost države
U obrazloženju presude navedeno je da se Slovenija ne može smatrati odgovornom za predmetnu staru deviznu štednju, jer su povezana potraživanja prenesena na privatizacijski račun u Bosni i Hercegovini u skladu s domaćim zakonodavstvom, bez učešća Ljubljanske banke iz Ljubljane.
Evropski sud je ocijenio i da su ranije odluke slovenskih sudova, kojima je odbijen zahtjev porodice Landika, bile adekvatno i propisno obrazložene.
Prema mišljenju dijela štediša, presuda nije dovoljno detaljno pojasnila ključna pitanja u vezi s prijenosom sredstava i odgovornošću banke.
Raniji podaci
Slovenija je ranije obavijestila Komitet ministara Vijeća Evrope da je iz sarajevske poslovnice Ljubljanske banke zaprimila 16.700 zahtjeva za povrat štednje u ukupnom iznosu od oko 90 miliona eura, te da je do sada isplatila približno 78 miliona eura.
Za razliku od drugih zemalja regiona, u Bosni i Hercegovini pitanje povrata stare devizne štednje zavisilo je od banke u kojoj su građani štedjeli, ali i od entiteta u kojem žive. Problem star više od tri decenije nikada nije dobio jedinstveno i sveobuhvatno rješenje.
