BiH

Fazlić: Srbija i Hrvatska ne namjeravaju vratiti imovinu BiH

06/11/2015

Šuhret Fazlić 22. septembra podnio je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ostavku na mjesto direktora Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH. Kako je tada obrazloženo ostavka je izraz neslaganja s odlukom Vlade FBiH o formiranju privrednog društva Interas kojom se određene nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH, temeljene na zakonu, odlukama Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH prenose na to društvo, piše novinska agencija Patria.

U intervjuu za Patriju Fazlić pojašnjava jasne razloge zbog čega je napustio Agenciju za privatizaciju, ali i koji su pogrešni koraci Vlade FBiH kada je riječ o prodaji preduzeća koja Vlada želi što prije prodati.

Otišli ste iz Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, šta Vas je najviše „natjeralo“ na takvu odluku?

– Obzirom da ne pripadam političkom bloku koji je sada na vlasti, premijeru Novaliću sam najavio odlazak s Novom godinom i sporazumjeli smo se oko toga. Također smo se sporazumjeli i oko poslova koje bi Agencija za privatizaciju i ja kao direktor trebali da uradimo u tom periodu.

Onda dolazi Odluka Vlade FBiH o formiranju privrednog društva „Interas“ za koju saznajem iz medija. To preduzeće bi pored ostalog imalo u nadležnosti da raspolaže sa imovinom koju su preduzeća u procesu privatizacije prikazala u pasivnom podbilansu.

U jednoj svojoj izjavi sam rekao da je ta odredba nezakonita. Umjesto da Agencija, kao specijalizirana Vladina institucija u ovoj oblasti bude uključena u iznalaženje optimalnog rješenja, neko, ko je očigledno blizu Uredu Premijera FBiH naručuje da na jednom od portala samo dan nakon moje izjave, bude objavljen klasičan pamflet uperen protiv mene. Očigledno je da je naručilac ovo pamfleta imao namjeru da me iznesenim neistinama diskredituje i na neki način udalji od ove problematike.

Zbog toga sam podnio ostavku jer, kao direktor Vladine agencije treba da sprovodim njene odluke, a kako da provodim odluku koju smatram nezakonitom. Na taj način Vladi je stvoren prostor da na moje mjesto imenuje nekog ko će provoditi njene odluke uključivši i ovu koju smatram spornom.

Koliko preduzeće Interas može pomoći u povratu imovine bh. preduzeća?

– Problem oko povrata imovine naših preduzeća koja ona imaju na teritoriji država nastalih raspadom bivše SFRJ je veoma složen, traje 20 godina i sigurno se ne može riješiti formiranjem preduzeća koje bi trebalo da radi na njenom povratu. Sadašnje zakonsko rješenje predviđa formiranje Direkcije za pasivni podbilans.

Iz činjenice da ta direkcija nikada nije formirana jasno je vidljiva politika da se ništa i ne uradi u ovoj oblasti. Osnovna zapreka u povratu ove imovine leži u opredjeljenju Hrvatske i Srbije da se ta imovine nikada i ne vrati, bez obzira što je takva praksa u suprotnosti sa Aneksom „G“ Sporazuma o sukcesiji. Bez političkog dogovora i bez političke volje, jedino što je preostalo Agenciji za privatizaciji bilo je da se putem sudova pokuša izboriti za ovu imovinu. I to je rađeno sa neznatnim uspjehom.

Vlada FBiH također donijela je odluku o hitnoj prodaji sedam preduzeća, ali sve ove kompanije imaju i pasivni podbilans, šta će biti s tim?

– Shodno važećem zakonu ova imovina je izuzeta od privatizacije i pripada Federaciji BiH. U državama u kojima se ta imovina nalazi, ona se vodi kao vlasništvo tih kompanija, što će sigurno predstavljati problem. Zbog toga bi se svakako, prije prodaje državnog udjela u pojedinim kompanijama, morao iznaći način efikasne zaštite te imovine i njenog transfera u vlasništvo FBiH.

Koja je vrijednost tog pasivnog podbilansa?

– Vrijednost imovine u pasivnom podbilansu nije ni blizu cifri sa kojom se spekuliše u javnosti. Agencija raspolaže sa podacima o visini kapitala iz početnih bilansi koje su predavane na početku privatizacije što svakako ne odgovara sadašnjoj vrijednosti. Neophodno bi bilo izvršiti procjenu sadašnje vrijednosti od strane vještaka građevinske struke kako bi se došlo do tačnijih podataka.

Fabrika duhana Sarajevo npr. u jednoj godini isplaćuje dividendu u vrijednosti od skoro 4,5 miliona maraka, odnosno 3,5 marke po dionici. Vladi Federacije tako godišnje od dividendi ovog preduzeća pripadne skoro dva miliona maraka. Privatizacijom FDS-a i drugih šest preduzeća: Aluminija, Arcerol Mitala, Energoinvesta, Bosnalijeka, Energopetrola i Sarajevo osiguranja Federacija će godišnje izgubiti milione dobiti, a pitanje je koliko će dobiti njihovom prodajom? Kako gledate na to?

– Ako razmišljamo na ovaj način onda svakako treba imati na umu i činjenicu da je samo u 10 preduzeća, među kojima su i neka od pobrojanih, od 2000. godine do danas izgubljeno približno milijardu i četiri stotine miliona KM kapitala. Ova vaša konstatacija o izgubljenoj dobiti ukoliko se uradi privatizacija i činjenica koliko je izgubljeno zbog toga što nije urađena privatizacija, trebala bi da odredi strategiju Federacije BiH u daljnjem procesu privatizacije.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.