BiH

Analiza BIRN-a

Federalni ministri još uvijek bez posljedica zbog pritiska na revizore

03/11/2021

Ured za reviziju Federacije je u izvještaju naveo da ministarstva koja vode Edita Đapo, Šemsudin Dedić i Nermin Džindić nisu ispoštovala kriterije o dodjeli novca za saniranje posljedica pandemije

Nezadovoljni zbog otkrića revizora o propustima u dijeljenju desetina miliona maraka pomoći kompanijama tokom pandemije, ministri u Vladi Federacije tražili su izmjene izvještaja i svojevrsno izvinjenje Ureda za reviziju institucija. Dok stručnjaci takav pritisak na nezavisne revizore smatraju neprimjerenim, ministri nisu do sada osjetili nikakve sankcije niti su tužioci pokrenuli istrage o podjeli 90 miliona maraka, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Kada je početkom juna ove godine Ured za reviziju institucija u Federaciji objavio izvještaje o brojnim propustima u dijeljenju pomoći firmama tokom pandemije, Vlada Federacije uradila je nešto što glavni revizor u ovom entitetu smatra presedanom.

Umjesto Parlamenta, Vlada je na sjednici razmatrala izvještaje o podjeli 90 miliona maraka privatnim kompanijama za koje su revizori utvrdili da su dijeljeni na nezakonit i netransparentan način tokom pandemije koronavirusa.
Potom su ministri zatražili da se izvještaji promijene. Za glavnog revizora u Federaciji Dževada Nekića reakcija Vlade je presedan jer po prvi put u Bosni i Hercegovini izvještaje razmatra izvršna a ne zakonodavna vlast.

Osim kao presedan, Nekić zahtjev Vlade vidi i kao vrstu pritiska na rad Ureda kao nezavisne vrhovne revizorske institucije.

“To bi vam bilo ravno kada bi se tražilo od tužilaštva ili suda da promijene neke presude ili neke optužnice”, kaže Nekić za BIRN.

Ured za reviziju Federacije je u izvještaju naveo da ministarstva koja vode Edita Đapo, Šemsudin Dedić i Nermin Džindić nisu ispoštovala kriterije o dodjeli novca za saniranje posljedica pandemije.

Jedan od općih i posebnih ciljeva uredbe za dodjeljivanje pomoći je očuvanje radnih mjesta, a jedan od kriterija za dodjelu sredstava je bio da broj zaposlenih ne bude smanjen u periodu od oktobra do kraja 2020. godine. Revizori su skrenuli pažnju da Uredbom nije obuhvaćen kriterij nedozvoljenog otpuštanja do 30. septembra prošle godine.

“Mi smo tu pokušali da skrenemo samo pažnju na to pitanje, iz razloga što smo smatrali da opći cilj koji je utvrđen u uredbi, to je očuvanje radnih mjesta, nije postignut, jer zapravo nigdje se nije tražilo da li je neko otpustio radnike i prijavio se. To smo mi utvrdili u svojim izvještajima i prilozima uz naše izvještaje, da su određeni subjekti koji su otpustili značajan broj radnika ili što je najgora varijanta da su imali po jednog ili dva zaposlenih, a da su dobijali po stotine hiljada maraka”, objašnjava Nekić.

Prozvani ministri odmah su reagovali. Nakon sjednice Vlade Federacije na kojoj se razmatrao revizorski izvještaj i gdje su doneseni zaključci da se traži od Ureda za reviziju da dopuni i izmijeni određene nalaze, ministri su održali konferenciju za medije, na kojoj su poručili kako navodi iz revizorskog izvještaja nisu tačni.

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Nermin Džindić tada je rekao da je 388 privrednih društava od njegovog ministarstva dobilo pomoć kroz Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima u okolnostima pandemije.

“Šta je se htjelo postići ovakvim jednim izvještajem, mislim da se efekat već postigao, da se osramote četiri ministarstva i četiri ministra i javno da se izruguje nažalost odluke koje smo mi donijeli, i pomoć koju smo transparentno podijelili privrednim društvima u Federaciji”, poručio je Džindić tada.

On nije odgovarao na pozive Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) za razgovor.
Slično su reagovali i federalna ministrica turizma i okoliša Edita Đapo, te ministar privrede Šemsudin Dedić. Ni oni nisu odgovarali na pozive BIRN-a BiH.

Atmosfera kakva je stvorena nakon predstavljanja izvještaja je napad na Ured za reviziju, smatra Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo.

“Oni praktično žele da disciplinuju revizore u uredima za reviziju da bi im radili nalaze koji bi njima odgovarali, da bi svi imali pozitivne ocjene, a kako živimo svi smo svjedoci, svi građani BiH”, smatra Miraščija.

Parlament nije zaštitio revizore

Kada su poslanici i delegati iz opozicionih političkih stranaka u Federalnom parlamentu tražili posebnu tematsku sjednicu kako bi razmatrali poteze Vlade Federacije te pritiske na Ured za reviziju, vladajuća većina nije podržala takav prijedlog.

Za Elvira Karajbića, zastupnika u Federalnom parlamentu, zaključci Vlade predstavljaju svojevrsni politički skandal.

“Nigdje u svijetu Vlada ne može djelovati na mišljenje predstavnika za reviziju. To da je bilo u normalnim sistemima, ta vlada bi odmah bila sklonjena od naroda ili bi ona iz moralnih razloga davala ostavku”, smatra Karajbić, zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu entitetskog Parlamenta, i dodaje kako se na ovaj način pokušava dati pravo nenadležnom organu da raspravlja o revizorskom izvještaju sa “nalogom da se čak promijeni mišljenje”.

“To čak nije radio niko u svijetu, ni u najtotalitarnijim sistemima”, dodaje on.

Revizorski izvještaji razmatraju se u parlamentima ali se tokom njih ne raspravlja o radu i standardima revizora nego o sadržaju dokumenta u odnosu na propuste institucija i javnih kompanija i odgovornosti rukovodilaca.

Skoro pet mjeseci od njegove objave, Parlament Federacije još nije razmatrao izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH koji se odnosi na rad Vlade ovog bh. entiteta tokom 2020. godine.

Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju dobila je izvještaj 29. septembra, formirane su grupe od poslanika i delegata iz oba doma Parlamenta i krenulo se sa saslušavanjem ministara čija ministarstva su dobila negativnu ocjenu revizora, kaže član komisije Karajbić i dodaje kako očekuje da će posao uskoro završiti.

“Ono što je poražavajuće jeste i sama činjenica da čak ni sama Vlada nije dala svu potrebnu dokumentaciju da Ured za reviziju izvrši reviziju utroška oko 90 miliona KM”, navodi Karajbić.

Finansijske izvještaje sa negativnim ili mišljenjem s rezervom, Ured za reviziju dužan je dostaviti Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu. To su kako kaže Dževad Nekić i uradili, ali još uvijek nisu dobili nikakvu konkretnu reakciju tužilaca.

On navodi da su navikli na takav odnos zbog iskustva iz prethodnih godina.

“Informacija koje mi dobijemo od tužilaštva – oni se izjasne da neće pokretati niti utvrđivati odgovornost jer utvrđeni nalazi u našim izvještajima nemaju obilježje krivičnog djela, nego su na neki način svrstani u prekršaje”, kaže Nekić.
Iako su se ministri ali i Vlada Federacije pobunili protiv izvještaja revizora, Nekić smatra kako niko nije demantovao ono što su revizori utvrdili u izvještaju.

“Preko pet hiljada je otpuštenih radnika. Ti isti radnici su otišli na Zavod za zapošljavanje, gdje su ostvarili također podršku od države, tako da kažem, a preduzeća kod kojih su radili oni su ostvarili na drugi način”, navodi Nekić.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo su BIRN-u BiH kratko odgovorili da, prema njihovoj evidenciji, nikada nisu zaprimili izvještaj iz Ureda za reviziju.

Otkrića revizora bez sankcija za političare

Već godinama revizori ukazuju na brojne nezakonitosti o trošenju javnog novca, ali izvještaji gotovo nikada nemaju svoj sudski epilog.

“To samo dokazuje tu tezu koja se već provlači po izvještajima, da su tužilaštva, odnosno sudovi u BiH praktično zarobljeni”, kaže Miraščija koji smatra da se radi o potpuno preuzetim institucijama koje nemaju tu društvenu funkciju da procesuiraju određene stvari i da se na osnovu revizorskog izvještaja utvrdi šta je to greška i ko je onaj koji treba da odgovara za eventualno nezakonito trošenje sredstava ili neke neregularnosti.

“To se nažalost ne dešava i to u principu pokazuje da naše pravosuđe ne funkcioniše, odnosno da je zarobljeno od strane ekonomskih i političkih elita u BiH”, navodi Miraščija.

On smatra kako se izostankom reakcije tužilaštava posao Ureda za reviziju potpuno obesmišljava.

“Njihovi nalazi više ja ne znam ni kome služe. Radi se o potpuno istim nalazima iz godine u godinu, ali se oni ne procesuiraju i nemamo nažalost u konačnici niti odgovornih osoba, niti odgovornih institucija za ispravljanje stanja”, kaže on.

Prije nego što stigne do tužilaca, izvještaj revizora morali bi iskoristiti i na njega reagovati predstavnici građana u parlamentima, smatra Alen Čular iz Centara civilnih inicijativa. Revizorski izvještaj koji je dobio negativno mišljenje nema uvijek osnovu za pokretanje postupka pred nadležnim sudovima.

“Tužilaštvo je jedna od posljednjih instanci u procesu revizije, u smislu istrage, a prije svega akcentiramo važnost djelovanja Parlamenta. Eventualni izostanak reakcije određenog tužilaštva ne prejudicira nužno obezvređivanje rada Ureda za reviziju”, smatra Čular.

Komentari

Autor: BIRN BiH

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.