Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Gdje je nestalo osam milijardi maraka za autoceste?

BiH

autoceste fbih

Ministarstvo komunikacija i prometa neće biti u mogućnosti da objedini podatke u traženom roku od 15 dana.

Uzimajući u obzir činjenicu da je odgovor na zastupničko pitanje u nadležnosti drugih institucija, prvenstveno Ministarstva finansija i trezora, ali i ostalih te da je potrebno prikupiti podatke za duži vremenski period, Ministarstvo je 22. maja uputilo zahtjev za dostavljanje traženih podataka Federalnom ministarstvu prometa i veza, Ministarstvu prometa i veza Republike Srpske i gradonačelniku Brčko Distrikta, piše Dnevni list.

Ovo je pismo koje je državni ministar komunikacija i prometa Ismir Jusko 25. maja uputio Zastupničkom domu Parlamenta BiH za njegovo zasjedanje predstojeće sedmice.

To je ujedno i odgovor Zaimu Backoviću, zastupniku u Zastupničkom domu Parlamenta BiH koji je prije tačno mjesec dana postavio direktno i precizno pitanje državnim ministarstvima komunikacija i prometa i financija i trezora i Upravi za neizravno oporezivanje. Kada će ministar Jusko dostaviti informaciju Parlamentu BiH nije poznato.

Backović je na zasjedanju Zastupničkog doma zatražio odgovor na pitanje koliko je u posljednjih deset godina prikupljeno novca od akciza na naftu i naftne derivate i od registracije vozila.

Također je zatražio precizne podatke o visini sredstava izdvojenih iz budžeta općina, kantonai entiteta za cestogradnju, zatim ukupnim kreditnim zaduženjima na svim razinama i sumi novca dobivenog iz donacija i nepovratnih sredstava a namijenjenog za cestovnu infrastrukturu.

U roku koji je Backović postavio dobio je samo odgovor od Uprave za neizravno oporezivanje – upućen je predsjedavajućem Zastupničkog doma Parlamenta BiH Šefiku Džaferoviću 24. maja.

Uprava za indirektno oporezivanje saopštila je da je u razdoblju od 2006. do kraja 2016. godine od akciza na naftu i naftne derivate prikupljeno ukupno 4.828.733.578,33 marke. Od putarina je prikupljeno 2.951.979,419,53 marke.

Sve u svemu, radi se o sumi od blizu osam milijardi maraka, a gdje je taj novac otišao nema preciznog odgovora. Sigurno je jedno – da je potrošen u cestovnu infrastrukturu, BiH bi danas bila premrežena najmodernijim autoputevima. Danas BiH ima ukupno oko 160 kilometara autoputova, od čega je u Federaciji nešto više od 90 kilometara. Uzgred, u Federaciji aktualna vlast nije izgradila nijedan kilometar autocesta.

Uoči zasjedanja Zastupničkog doma Parlamenta BiH, zastupnik Backović poručuje da još nije dobio sve informacije koje je tražio iako su nadležne institucije obavezna da ih daju. On čeka odgovore na pitanja koliko je u proteklih deset godina prikupljeno novca od registracije vozila, zapravo novca koji se po osnovu registracije izdvaja za putove.

Backović istovremeno upozorava da u sumu od blizu osam milijardi maraka nisu uračunata izdvajanja iz budžeta za putnu infrastrukturu, a nije mu stigao ni odgovor koliko su općine, kantoni i entiteti podigli kredita za tu namjenu. Po njemu, nemoguće je prihvatiti zahtjev stranaka na vlasti da se akcize na gorivo sada povećaju za 15 feninga po litru dok se ne raščisti gdje su potrošene milijarde maraka za ceste, a cesta nema.

Izvjesno je da vlasti kriju gdje je i kako potrošen taj ogromni novac – stav je zastupnika Backovića.

Inače, na njegov zahtjev Zastupnički dom Parlamenta BiH formirao je svoju istražnu komisiju i dao joj nalog da ispita što se dogodilo s novcem koji je namjenski prikupljen za cestogradnju.

Međutim, stoji veliki upitnik nad pitanjem što uopće može ta komisija i hoće li uspjeti uraditi posao?

Razlog je što su putovi novca za izgradnju i održavanje puteva „magloviti“.

Naime, novac prikupljen od akciza na naftu i naftne derivate uplaćuje se na jedinstveni račun s tim da postoji podračun za sredstva od putarina. On se po utvrđenim koeficijentima, kao i sredstva od poreza na dodanu vrijednost, dijeli između entiteta i Brčko Distrikta koji ima fiksni koeficijent, a zavisno od krajnje potrošnje. To znači da su putovi tog novca „zameteni“ i da se obilato koristi za krpljenje proračunskih rupa i za plaće i naknade zaposlenima u javnom sektoru.