BiH

Intervju

Glavni revizor Dževad Nekić za Fokus: Vlada FBiH nam ugrožava rad, obratit ćemo se EU

12/06/2021

Oni ne trebaju „kriviti glasnika za loš glas“, već osigurati da se javni novac troši transparentno i učinkovito, čime bi pokazali visok stepen odgovornosti, poručuje Nekić

Nakon što je Ured za reviziju institucija Federacije BiH na čelu s glavnim federalnim revizorom Dževadom Nekićem objavio 20-tak izvještaja o radu federalnih ministarstava i drugih institucija u 2020. godini, a u kojima su izneseni frapantni nalazi o nesavjesnom i nezakonitom trošenju javnog novca, posebno u okviru pomoći privrednim subjektima, žestoko su reagirali pojedini ministri.

Razgovarao: A. DUČIĆ

Oni su optužili Nekića i ured za paušalno iznošenje tvrdnji u navedenim izvještajima. To je, između ostalog, bio povod da razgovaramo sa glavnim federalnim revizorom.

Fokus: Ured za reviziju institucija FBiH objavio je u posljednim danima niz revizorskih izvještaja za pojedine institucije, kao i jednu reviziju učinkovitosti kad je riječ o trošenju sredstava za privredu pogođenju pandemijom. U najkraćem: Kako je federalna vlast trošila javni novac u prvoj godini pandemije? Da li je pojava pandemije i lockdowna otvorila prostor za “lov u mutnom”?

Nekić: Ured za reviziju institucija u FBiH izvršio je finansijsku reviziju 19 korisnika Budžeta FBiH, koje obuhvataju Parlament FBiH, Predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, Vladu FBiH i 16 ministarstava za 2020. godinu. Ove revizije predstavljaju obavezne godišnje revizije te iako je utvrđen napredak u određenim oblastima, većina nepravilnosti odnosi se na neusklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima. Po pitanju trošenja javnog novca, najznačajniji nalaz odnosi se na netransparentnu raspodjelu i neadekvatan nadzor nad namjenskim utroškom tekućih transfera, koji predstavljaju izvršena nepovratna davanja fizičkim i pravnim licima, udruženjima i nižim nivoima vlasti za tekuće svrhe. Dio transfera je dodijeljen korisnicima bez primjene kriterija koji su usvojeni odlukama Vlade FBiH ili primjenom kriterija koji nisu mjerljivi, zbog čega nije osigurana transparentnost prilikom bodovanja i odabira korisnika. Nije vršen adekvatan nadzor nad namjenskim utroškom realizovanih transfera, kako bi se osiguralo namjensko raspolaganje nepovratnim budžetskim sredstvima.

Kada su u pitanju sredstva namijenjena za ublažavanje posljedica pandemije, u izvještajima su konstatovane određene nepravilnosti, te je skrenuta pažnja na Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19. Ukupno dodijeljena sredstva na osnovu Uredbe iznose nešto više od 88 miliona KM. Jedan od općih i posebnih ciljeva Uredbe bilo je očuvanje radnih mjesta. U Izvještajima je konstatovano da je utvrđenim kriterijima za dodjelu sredstava data prednost oporezivom prometu u odnosu na broj zaposlenih (omjer 60:40), čime je omogućeno da se značajna sredstava dodijele korisnicima s jednim zaposlenim ili nijednim, a koji su u prethodnom periodu već smanjili broj zaposlenih. Također, usvojenim mjerama nisu bile obuhvaćene djelatnosti kojima je, naredbama Kriznog štaba FBiH bio ograničen ili zabranjen rad, a koje su svakako trebale da budu prioritet.

Svjesni toga da će pandemija iziskivati poduzimanje značajnih socio-ekonomskih mjera, Ured za reviziju je još u aprilu 2020. godine objavio saopćenje u kojem smo napomenuli da „organi i institucije koje donose odluke i upravljaju javnim sredstvima moraju biti svjesne da svaka odluka sa sobom nosi odgovornost i potrebu za transparentnošću, a da razne olakšice sa sobom nose rizike. Zbog toga će donesene odluke i njihova implementacija biti pod nadzorom nadležnih institucija i javnosti. Samo blagovremeni i ispravni potezi mogu doprinijeti prosperitetu i suzbijanju negativnih posljedica za društvo.“

Fokus: Zvuči nevjerovatno da je Vlada FBiH dala samo 18,6 posto od 488 miliona KM planiranih sredstava privrednim subjektima u okviru implementacije zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. Gdje je zapravo otišao taj novac i šta su bila obrazloženja Federalnog ministarstva finansija koje je najdogovornije za ovo?

Nekić: Iznos od 91 milion KM utrošen je za realizaciju samo jedne od planiranih 9 mjera i to za „subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja“, a prema podacima koje je dostavio Federalno ministarstvo finansija, ostatak sredstava u iznosu od cca 397,2 miliona KM, nije utrošen za realizaciju ostalih mjera.

Vlada FBiH teško pogođenoj privredi dala samo 18 posto od planiranih 488 miliona KM!

Nakon prestanka važenja Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, Vlada je odlukama dio ovih sredstava preraspodijelila za druge namjene. Preusmjereno je 100 miliona KM na tekuću rezervu Vlade FBiH – sredstva koja su iskorištena za realizaciju Uredbe, a 11,7 miliona KM za Federalno ministarstvo zdravstva. Ostatak sredstava namijenjenih za implementaciju Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u iznosu od cca 285,6 miliona KM nije realizovan.

Nadležni iz Federalnog ministarstva finansija su naveli da je prilikom priprema Izmjena i dopuna Budžeta FBiH za 2020. godinu zauzet stav da se planiraju dovoljna finansijska sredstva, koja bi mogla odgovoriti na duže trajanje stanja nesreće.
Revizijom je konstatovano da izrazito niska realizacija planiranih sredstava ukazuje na neadekvatno planiranje finansijskih sredstava za realizaciju Zakona, ali i na činjenicu da se u toku realizacije nisu preduzimale aktivnosti kako bi se poboljšala dostupnost ovih sredstava najugroženijim privrednim subjektima i povećao obim realizacije mjera.

Fokus: Jesu li vas iznenadili istupi ministara Džindića, Đapo, Dedića i Lasića nakon objavljenih izvještaja? Spočitali su vam da ste zlonamjerni, da su navodi u izvještajima, paušalni, čak zasnovani na novinskim člancima, da ne poznajete materiju itd…

Nekić: Vrhovne revizijske institucije imaju posebnu ulogu u jačanju javne odgovornosti i transparentnosti. Naše bogato iskustvo u vršenju finansijskih revizija i revizija učinka omogućava nam da ukažemo na slabosti i da damo preporuke koje su u ovakvim trenucima važne radi jačanja javne finansijske odgovornosti i očuvanja povjerenja građana.

Ono na što je skrenuta pažnja u izvještajima zasnovano je na revizorskim dokazima koji su prezentirani u izvještajima. Reakcija koja je uslijedila samo potvrđuje ono što je konstatovano, te je pokušaj da se skrene pažnja sa suštine problema i optuži Ured za objavljivanje takvih informacija. Njihove optužbe su upravo takve, paušalne, subjektivne, ironične i neargumentovane, s namjerom ugrožavanja i rušenja nezavisnosti Ureda za reviziju.

Oni ne trebaju „kriviti glasnika za loš glas“, već osigurati da se javni novac troši transparentno i učinkovito, čime bi pokazali visok stepen odgovornosti.

Kvalitet našeg rada potvrđen je još prošle godine kada je SIGMA sa međunarodnim ekspertima potvrdila da uredi za reviziju u BiH razvijaju svoje prakse u skladu sa očekivanjima unutar međunarodnog Okvira profesionalnih objava, da su se izgradile u nezavisne i kredibilne institucije koje obavljaju revizorski rad koji je, u objektivnom smislu, visokog kvaliteta.

U komparaciji sa revizorskim institucijama u regionu, SIGMA je potvrdila da smo lideri u izradi i provođenju revizija koje su usklađene sa standardima za vrhovne revizorske institucije.

Fokus: Trpite li pritiske od vlasti? U svakoj zemlji bi revizija trebala biti neovisna i oslobođena svih političkih pritisaka. Jeste li možda imali razgovore na ovu temu sa međunarodnim faktorom u BiH u smislu podrške?

Nekić: Međunarodna zajednica u BiH u okviru procesa Evropskih integracija, putem Odbora za stabilizaciju i Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, ocjene SIGMA-e, Svjetske banke i drugih, pomno i kontinuirano prati očuvanje nezavisnosti revizorskih institucija u BiH i o tome izvještava nadležne.

U skladu sa Zakonom o reviziji, Ured je nezavisan i ne podliježe upravljanju i kontroli bilo koje druge osobe ili institucije. Shodnoj ovoj odredbi o svemu ćemo obavijestiti Parlament FBiH i Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju, kao i Evropsku komisiju putem Pododbora i redovnog izvještavanja o napretku BiH.

Pritisak koji se na neprimjeren način odvijao i manifestovao proteklih nekoliko dana rezultirao je Zaključkom Vlade FBiH od 3. 6. 2021. godine kojim se naredbodavno traži od Ureda da se dopune izvještaji, da se dostave obrazloženja o ciljevima revizije i obrazloženje na komentare ministarstva.

S obzirom na to da se radi o izvršnoj vlasti koja je ujedno subjekt revizije, to shodno međunarodnim standardima zapravo predstavlja najteži vid pritiska na rad Ureda i ugrožavanja operativne nezavisnosti.

Cilj pritiska je neutralisati rad Ureda i učiniti da izvještaji budu puka formalnost kako bi trošenje javnih sredstava bilo bez nadzora.

Nezavisna revizija je važan korektivni faktor, koji smeta samo onima koji nisu osigurali transparentnost, efikasnost i učinkovitost u svom radu.

Fokus: Šta se od Ureda za reviziju institucija FBiH u kontekstu novih revizija može očekivati u narednom periodu? Koje su institucije pod lupom ili revizije učinkovitosti?

Nekić: U skladu sa principima Međunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institucija, imamo obavezu da kontinuirano pokažemo našu relevantnost odgovorom na rizike, izazove i očekivanja građana kao i na promjene u okruženju u kojem se provode revizije, bez ugrožavanja svoje nezavisnosti.

Planom revizije za 2020/2021, koji je dostavljen Parlamentarnoj komisiji odgovornoj za reviziju i koji je javno objavljen na našoj internet-stranici, predviđene su 102 finansijske revizije. Pored obaveznih revizija, obuhvaćeni su subjekti čije su aktivnosti imale značajnu ulogu u smanjenju negativnih posljedica pandemije, kako bi smo ispitali upravljanje javnim sredstvima.

Revizijom učinka smo već revidirali efikasnost planiranja i realizacije mjera, te planiramo nastaviti sa praćenjem efekata utrošenih sredstava za ublažavanje posljedica COVID-19. Nastojimo da pratimo i međunarodnu praksu po pitanju revizije poduzetih mjera za ublažavanje posljedica pandemije i smjernice Međunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institucija.

Komentari

Autor: A. Dučić / Fokus.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.