Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Građani BiH će iz svog džepa moći uplaćivati novac u penzione fondove

BiH

penzioneri

Još je ostalo da Vlada Federacije nacrt Zakona o dobrovoljnom penzionom osiguranju pretvori u prijedlog i uputi ga Parlamentu na usvajanje. Ako je suditi po trenutnom raspoloženju, bit će usvojen pa će Federacija dobiti novost u sistemu penzionog osiguranja – takozvani treći stup.

U najkraćem, to će omogućiti svakom građaninu da dobrovoljno uplaćuje svoj novac – koliko hoće i kada hoće – u fondove za mirovinsko osiguranje. Vlada Federacije odredila je i osnovna načela po kojima fondovi moraju raditi i poslovati – dobrovoljnost i ravnopravnost članova, raspodjela rizika ulaganja, javnost rada i akumulacija i investiranje sredstava, piše Dnevni list.

Suština je da će društva za upravljanje fondovima dobrovoljnog penzionog osiguranja novac koji građani uplaćuju obavezno investirati i tako ga uvećavati. Iskustva zemalja koja imaju treći stup penzionog osiguranja pokazala su se dobrim i u mnogima od njih takvi fondovi postali najveći ulagači u krupne privredne i infrastrukturne projekte i ulagači na domaćem i inostranom tržištu kapitala.

Zakon o dobrovoljnim penzionom fondovima osigurat će pravni osnov za dalji razvoj penzionog sistema i tržište kapitala na kojem će se pojaviti nove vrste fondova koji se razlikuju po načinu i kriteriju investiranja – stav je Vlade Federacije.

Ko može osnovati društvo za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom koje mora biti dioničko za ulaganje novca u vlastito ime i za račun njegovih članova? Pravo na to daje se svim pravnim i fizičkim licima iz zemlje i inostranstva uz jedno ograničenje – pravne osobe moraju imati više od 50 posto udjela u kapitalu i pravu glasa i moraju biti one koje se bave bankarskim ili poslovima osiguranja.

Novčani dio temeljnog dioničkog kapitala za osnivanje fonda dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne smije biti manji od tri milion maraka i mora se uplatiti u cijelosti na privremeni račun u banci prije upisa u sudski registar. Taj novac mora biti potpuno „čist i neopterećen“ što znači da ne smije poticati iz zajmova i kredita.

– Ako ukupna imovina fonda kojim upravlja društvo pređe iznos od 50 milion maraka kao i za svako povećanje imovine, temeljni dionički kapital za upravljanje mora biti povećan za jedan milion maraka u roku od 60 dana i ne može se povećavati javnim pozivima – prijedlog je Vlade.

Zanimljivo je i rješenje po kojem društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom mora na neodređeno vrijeme zaposliti najmanje jednog investicionog savjetnika i jednog ovlaštenog internog revizora, a ako imovina prelazi 50 milion obaveza mu je da zaposli još najmanje jednog investicionog savjetnika.

Dioničar fonda nikako ne može biti kompanija ili obrtnik nad čijom je firmom otvoren ili proveden stečaj, osoba koja je bila na rukovodećem položaju u firmi u kojoj se vodi stečaj ili joj je oduzeto odobrenje za rad. Također, dioničarstvo je zabranjeno izabranim dužnosnicima, osobama koje su u izvršnoj vlasti ili su savjetnici u organima vlasti na svim razinama u državi.

– Pravo na penziju iz dobrovoljnog penzionog osiguranja imat će svaki član fonda, ali ga može ostvariti najranije s navršenih 58 godina života i sam odlučuje hoće li koristiti privremenu ili doživotnu penziju.

U Hrvatskoj dobrovoljno mirovinsko osiguranje postoji već godinama, članovi fondova mogu biti i zaposleni i nezaposleni koji imaju neke prihode, penzioneri koji žele povećati vrijednost svog novca, čak i djeca.

Svi koji se na to odluče, osim poreznih olakšica imaju i dodatnu zaradu svake godine na osnovu poticaja iz državne kase u iznosu od 15 posto na uplaćena sredstva. Primjerice, član fonda čija godišnja uplata iznosi 5.000 kuna od države dobije još 750 kuna.

Razlog zbog kojeg je Vlada za uspostavu dobrovoljnog penzionog osiguranja nalazi se u stručnim analizama sadašnjeg penzionog sistema.

One pokazuju ograničenu pokrivenost i jako nizak stepen poštivanja zakona, ali i neodgovarajuću razinu mirovina. Sve u svemu, analize pokazuju finansijsku važećeg mirovinskog sistema, a poseban problem je upravljanje institucijama iz oblasti socijalne sigurnosti.