Građani plaćaju preduge sudske procese: Suđenje Delimustafiću odgođeno deseti put

U Kantonalnom sudu u Sarajevu deseti put zaredom odgođen je početak suđenja u predmetu “Pravda”, u kojem je optužen Alija Delimustafić, bivši ministar unutrašnjih poslova BiH. Optužnica u predmetu “Pravda” potvrđena je još u oktobru 2017. godine, a već skoro 16 mjeseci nije pročitana.

Samo jedno ročište, poput izjašnjenja o krivnji, građane Kantona Sarajevo, kako tvrde advokati u predmetu “Pravda”, košta oko 20.000 maraka.

Delimustafićev advokat Ifet Feraget smatra da je šteta nenadoknadiva, te da će je platiti država, piše BIRN.

“Zakon je propisao da suđenje, odnosno glavni pretres, mora početi u roku od 60 dana od tog dana kada se posljednji optuženi izjasnio o krivnji. Još uvijek nije počeo glavni pretres. Delimustafić se nalazi u pritvoru duže od dvije godine i rekao bih da je to nezabilježen slučaj u evropskom pravosuđu”, kaže Feraget.

Slučaj “Delimustafić” i predmet “Pravda” samo je jedan u nizu krivičnih postupaka čiju cijenu, bez jasnog zvaničnog opravdanja, plaćaju poreski obveznici u BiH, smatraju advokati.

Bivšem predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru, optuženom za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, suđenje je počelo u aprilu 2013. godine. Prvostepena presuda još nije izrečena. Advokati iza ovakvih predmeta vide političku pozadinu.

“Čitav niz institucija snosi odgovornost za to. Prvenstveni motiv za pokretanje krivičnog postupka protiv Budimira bio je na političkoj ravni”, smatra Budimirov advokat Ragib Hadžić.

Predmeti ubistava Dženana Memića u Sarajevu i Davida Dragičevića u Banjoj Luci dodatno produbljuju sumnje u nezavisan rad pravosuđa.

“Itekako postoji politički uticaj na pravosuđe. BiH sasvim sigurno nema neovisno pravosuđe. Imamo očigledne slučajeve – ‘Dragičević’ i ‘Memić’ – koji upućuju i dokazuju da postoji pravosudna mafija, gdje je pravosuđe samo instrument u rukama političara. Da se ne zavaravamo, pravo i pripada politici, politika i napravi pravo prema sebi, ali ti stubovi vlasti moraju biti razdvojeni. Pravosudna i sudska vlast mora biti neovisna od zakonodavne i izvršne. Međutim, to u BiH nije slučaj i svi ovi primjeri ujedno predstavljaju i dokaz”, naglašava Feraget.

Politički pritisci na pravosuđe

Suprotno advokatskom mišljenju, oni koji se trude da sudije i tužioci imaju adekvatnu obuku kako bi u svom radu greške sveli na minimum, smatraju da je politički uticaj na pravosuđe predimenzioniran.

“Ubijeđen sam da je taj uticaj daleko manji nego što je to utisak u javnosti. Drago mi je da postoji lupa javnosti. Mislim da se taj uticaj politike na pravosuđe predimenzionira u odnosu na realno stanje”, smatra Arben Muterzić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužitelja Federacije BiH.

Presporih sudskih procesa nisu pošteđeni ni predmeti za ratne zločine, koji Strategijom za procesuiranje ratnih zločina trebaju biti hitno rješavani. Slučaj Samira Bejtića, optuženog za ratni zločin, traje cijelih 14 godina, uključujući i vrijeme koje je proveo u pritvoru i suđenje.

Presuda mu je ukidana tri puta prije nego što je počelo četvrto suđenje.

“Smatram da je apsolutno besmisleno novo suđenje, jer ukoliko je prvostepeno vijeće u tri postupka donijelo jednu te istu odluku, odnosno zadnja dva puta Bejtić je oslobođen, ne vidim šta bi se u četvrtom, ponovljenom postupku moglo promijeniti da bi bila drugačija odluka. U tri postupka, za 14 godina, sve činjenice koje je bilo moguće utvrditi, one su utvrđene”, kaže Rusmir Karkin, Bejtićev advokat.

Dugogodišnji sudski procesi ne mogu se opravdati, ali takvi slučajevi nisu presedan u evropskom pravosuđu, smatraju stručnjaci.

“Kada pogledate praksu Suda u Strasbourgu, naći ćete postupke koji traju godinama, najčešće u Italiji i u Francuskoj. Ono što sam siguran jeste da je svako svjestan važnosti brzine trajanja postupka u pravosuđu. Ovdje, konkretno u Centru za edukaciju sudija i tužitelja, svaki dan, svaka tema obuhvata problem brzine trajanja i efikasnosti suđenja”, ističe Muterzić.