Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

"DPST"

Hadžiosmanović: Potrebno godišnje testiranje na HIV

testiranje (1)

Cilj Evropske sedmice testiranja na HIV i hepatitis je, dodala je, da podigne svijest o koristima testiranja na te bolesti

Centar za dobrovoljno, povjerljivo, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje (DPST) Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu danas je na Trgu djece Sarajeva u okviru Evropske sedmice testiranja koja se obilježava od 22. do 29. novembra, organiziralo testiranje na bolesti HIV i hepatitis.

Šefica odjela za HIV/AIDS Klinike za infektivne bolesti KCUS-a prim. dr. Vesna Hadžiosmanović kazala je da je Sedmica testiranja inicijativa danske HIV Europe, najveće institucije koja se bavim naučnoistraživačkim radovima o toj bolesti.

Cilj Evropske sedmice testiranja na HIV i hepatitis je, dodala je, da podigne svijest o koristima testiranja na te bolesti.

Također je izdvojila i ambicioznu inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije, koja podrazumijeva da se do 2020. godine ostvari cilj ‘3×90’, što podrazumijeva da se na svijetu 90 posto ljudi testira na te bolesti, da 90 posto inficiranih prima odgovarajuću terapiju te da 90 posto inficiranih postigne nemjerljivu viremiju, koja podrazumijeva da HIV inficirana osoba prestaje biti infektivna.

Dodala je da pacijenti danas uzimaju terapiju koja ima jako malo nus pojava i koja je vrlo komforna – samo jedna tableta dnevno te da se životni vijek HIV inficirane osobe uopće ne razlikuje od životnog vijeka HIV neinficirane osobe.

Također je istakla da je hepatitis C nekada bila smrtonosna bolest, a da je danas izlječiva za vrlo kratko vrijeme te da su istraživanja u liječenju HIV bolesti najdinamičnija, jer smjernice za ordiniranje terapije u svijetu znaju evaluirati i dva puta godišnje, s obzirom na nove kliničke spoznaje.

Iako BiH spada u zemlje sa niskim brojem inficiranih osoba, istakla je potrebu da se svaka osoba bar jednom godišnje testira na HIV.

Najmanje jedna četvrtina od 1,2 miliona ljudi koji žive s HIV-om u Evropi nisu svjesni da su HIV-pozitivni. Oko jedne polovine osoba koje žive s HIV-om su dijagnosticirani u kasnom stadiju bolesti, što odgađa pristup efikasnom tretmanu.

Osobe koje se ranije dijagnosticiraju i imaju pristup tretmanu mogu očekivati skoro isti kvalitetan i dug životni vijek kao i osobe koje nisu inficirane HIV-om.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 13,3 miliona osoba u Evropi živi s hepatitisom B, a kod 20 do 30 posto inficiranih osoba će se razviti ciroza, insuficijencija jetre ili hepatocelularni karcinom.

Oko 15 miliona osoba u Evropi živi s hepatitisom C, a većina njih ostane nedijagnosticirana, dok samo mali broj inficiranih u Evropi prima tretman (3,5 poto).

Više od 90 posto osoba koje žive s hepatitisom C mogu biti izliječeni u roku od tri mjeseca. Uz preventivnu vakcinaciju i liječenje hepatitis B i C infekcije, može se postići cilj eliminiranja ovih bolesti koje uzrokuju karcinom jetre.