Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

"po hitnom postupku"

HDZ u proceduru poslao prijedlog zakona po uzoru na Hitlerov “Reichsbürgergesetz”?!

lovrinovic

Zakon je definisao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon sticanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa

Šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nikola Lovrinović prije dva dana u proceduru je uputio prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima, piše Klix.

Zakon je upućen po hitnom postupku, što znači da nema javne rasprave, a što bi u prevodu moglo značiti da se HDZ-u očito žuri da ovaj zakon progura.

Šta ustvari predlaže HDZ?

Zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih.

Faksimil HDZ- ovog prijedloga / FOTO: Klix.ba

Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu kartu ili na svaki dokument po želji pojedinca.

Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi Ostalih.

HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na lični zahtjev.

Za šta bi služili ti podaci?

Naime, u članu 5, stav 2 predloženog zakona HDZ je to zamislio da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama. Tako bi se kod prijavljivanja na konkurs taj podatak instituciji gdje konkurišete morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. A ukoliko ranije niste upisali te podatke u ličnu kartu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, da bi konkurisali na određeno radno mjesto to biste morali uraditi naknadno.

Zakon je definisao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon sticanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.

Cilj zakona je vjerovatno i sprečavanje promjene nacionalnog opredjeljenja prilikom kandidiranja na izborima.

Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM.

Koje su zamke?

Prema predloženom zakonu osoba kada se rodi i roditelji joj u lične dokumente upišu pripadnost konstitutivnom narodu i osoba na osnovu toga ostvaruje svoja građanska prava, kasnije ima jednom priliku da to promijeni nakon što osoba postane punoljetna.

Međutim, zakon ne rješava pitanje šta je s osobama koje se izjašnjavaju kao “građanin BiH”, dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. Kako će te osobe ostvariti svoja građanska prava. To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strazburu dobila spor protiv BiH zbog te vrste diskriminacije. Da li se onda Azra Zornić i slični mogu prijaviti na konkurs u državnu instituciju ako se izjasne kao “građani ili građanke BiH”? Da li će njih država diskriminisati i onemogućiti im zaposlenje ako se ne izjasne da pripadaju jednom od konstitutivnih naroda ili nacionalnoj manjini.

Reakcije

Stižu i prve reakcije na HDZ-ov prijedlog. Jedna od njih je i ona Damir Mašića, zastupnika SDP-a BiH.

“U novembru 1935. u Reichstagu je donesen Zakon o državljanstvu Reicha, gdje su se svi građani u dokumentima morali izjasniti kao Nijemci, Jevreji ili drugi, na osnovu čega su ostvarivali biračko pravo, pravo kod javnih službi i sl. Znači copy-paste”, napisao je Mašić na Twitteru.

Reagirala je i ambasadorica BiH u Češkoj Martina Mlinarević.

“HDZ predložio da se u osobnu iskaznicu upisuje “pripadnost konstitutivnom narodu.” Jer žute zvijezde, bijele trake, žigosanje stoke su prevaziđeni. Zadnja utvrda iskonskog nacizma.”, napisala je Mlinarević.

Šta je “Reichsbürgergesetz”?

Zakon o državljanstvu Reicha (Reichsbürgergesetz) od 15. septembra 1935. (RGBl. I str. 1146) podijelio je njemačko stanovništvo na građane Reicha, “državljane njemačke ili srodne krvi”, s jedne strane, i “jednostavne” državljane, “članove nerasne nacionalnosti“, s druge strane.

Faksimil Hitlerovog zakona iz 1935. godine

Faksimil Hitlerovog zakona iz 1935. godine

Zakon o državljanstvu Reicha bio je jedan od dva nirnberška rasna zakona koja su donesena na 7. Partijskom kongresu Reichstaga NSDAP-a (10.-16. septembra 1935.), zatim usvojen od strane njemačkog Reichstaga i svečano proglašen od strane tadašnjeg predsjednika Reichstaga, Hermanna Göringa.