BiH

Infarkt pogađa sve mlađe ljude u BiH

28/09/2015

Procjenjuje se da su bolesti srca i krvnih sudova uzročnik svake druge smrti u BiH, a alarmantna statistika ukazuje na to da infarkt pogađa sve mlađe ljude.

Na to su upozorili stručnjaci povodom Svjetskog dana srca, koji se obilježava danas.

“Mi procjenjujemo da smrtnost od bolesti koje se odnose na srce i krvne sudove obuhvata između 52 i 53 procenta od ukupnog broja umrlih na godišnjem nivou u BiH, što je alarmantan podatak”, kaže Mirza Dilić, nacionalni koordinator za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u FBiH.

On je naglasio da će povodom Svjetskog dana srca tokom ove sedmice u gradovima u FBiH biti upriličen niz akcija, uključujući i mjerenje krvnog pritiska. Isto tako i stručnjaci u RS će obilježiti ovaj dan, a tim povodom upozoravaju da, nažalost, sve mlađe ljude pogađa infarkt.

“Kod muškaraca već u trećoj deceniji sve češće dolazi do infarkta, a najčešće se dešava u četvrtoj i petoj deceniji. Kod žena do infarkta dolazi najčeše pri starosti većoj od 60 godina”, naveo je Duško Vulić, nacionalni koordinator za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u RS.

Kako je dodao, u prosjeku, u RS se godišnje dogodi oko 1.500 infarkta, odnosno četiri do pet dnevno.

“Zajedno sa FBiH, to bi bilo oko 15 infarkta dnevno u BiH”, kazao je Vulić.

On je dodao da su simptomi zbog kojih bi građani trebalo da se jave ljekaru iznenadan bol u grudima koji se širi prema vratu i u lijevu ruku, praćen nedostatkom vazduha.

“Pri takvom bolu neophodno je odmah zvati Hitnu pomoć. Takođe, treba sažvakati obični aspirin od 300 miligrama”, savjetuje Vulić.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS, u prvih osam mjeseci ove godine propisana su 2.375.844 recepta za lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sistem.

“Inače, ovi lijekovi su najpropisivaniji među lijekovima koji se nalaze na listi lijekova FZO RS”, napominju iz FZO RS.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS ističu da su glavni riziko faktori, koji su odgovorni za 80 odsto smrti od bolesti srca i moždanog udara – duvan, fizička neaktivnost, smanjen unos voća i povrća, prekomjerna tjelesna masa i gojaznost, visok krvni pritisak i povišene vrijednosti holesterola.

“Kontrolom glavnih faktora rizika, gdje spadaju duvan, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost, moglo bi se izbjeći 80 odsto preranih slučajeva smrti od bolesti sistema krvotoka”, navela je Dragana Grujić-Vujmilović, specijalista socijalne medicine u Institutu za zaštitu zdravlja RS.

Inače, kardiovaskularne bolesti su na globalnom nivou odgovorne za 17,3 miliona smrti godišnje.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.