Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Vijeće sigurnosti UN-a

Inzko govorio o izborima, Dodiku, Komšiću i ubistvu Dragičevića

Inzko_VSUN3

Naglasio je da je predizborna kampanja u BiH samo pojačala negativne trendove u zemlji

Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, danas je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija predstavio svoj izvještaj o stanju u BiH. Kako je naveo Inzko u svom obraćanju, u proteklih pola godine došlo je do pogoršanja situacije u BiH.

Inzko je, tretirajući period od 22. aprila do 15. oktobra govorio o izborima, stanju po entitetima kao i o retorici bosanskohercegovačkih političara. Potcrtao je da nijedna stranka na općim izborima u BiH nije dobila apsolutnu većinu.

Politička atmosfera

“Gospodin Komšić je pobijedio gospodina Čovića i oni sada tvrde da su izbori nelegitimni bez obzira što je ova pobjeda bila prema pravilima kakva su važila i prije četiri godine”, naveo je Inzko u svom izvještaju.

Visoki predstavnik govorio je i o protestima u Banjaluci povodom ubistva mladića Davida Dragičevića.

”Ovaj slučaj treba se riješiti brzo”, rekao je Inzko.

Naglasio je da je predizborna kampanja u BiH samo pojačala negativne trendove u zemlji.

“Aspiracije ka članstvu u Evropskoj uniji su ostale u samom vrhu agende uprkos lošoj političkoj atmosferi”, naveo je Inzko.

Pohvalio je rad Parlamentarne skupštine BiH zbog usvajanja izmjena Zakona o krivičnom postupku, kazavši da je to jedan od rijetkih pozitivnih primjera kompromisa u zemlji. Vlada FBiH je konzistentno radila u navedenom periodu i održala 19 redovnih i devet vanrednih sjednica. Za to vrijeme usvojila je 26 novih zakona i devet setova amandmana na postojeće zakone. Sjednice FBiH parlamenta su često bile popračene protestima.

Inzko je potcrtao da je nizak broj izglasanih zakona i amandmana odraz je stagnacije u Federalnom parlamentu.

Odgovorne stranke nisu bile u stanju doći do kompromisa oko amandmana na Izborni zakon BiH koji bi omogućili održavanje izbora u Gradu Mostaru gdje se izbori nisu održali od 2008. godine.

Uprkos devet susreta mostarskog gradskog vijeća koje se sastoji od parlamentarnih stranaka SDA, HDZ BiH, HDZ 1990, SDP, SBB, DF, BPS, SNSD i SDS-a, dogovor – nije postignut.

Podsjetio je da je Ustavni Sud FBiH u maju zaključio da nekoliko dijelova ustava Posavskog, Hercegovačko-Neretvanskog, i Zapadno-Hercegovačkog kantona nisu u skladu sa Ustavom FBiH kada je u pitanju sastav kantonalnih skupština u tim kantonima.

U maju 2018. godine su stotine boraca protestvovale ispred zgrade FBiH Parlamenta povodom sjednice Predstavničkog Doma Federacije na kojoj se raspravljalo o njihovom statusu i o zaštiti ratnih vojnih invalida.

Kao rezultat zaključaka sjednica koje su uslijedile u narednim mjesecima, više stotina boraca je izašlo na ulice u Septembru 2018. godine te su pokušali zaustaviti saobračaj u centru Sarajeva. Taj potez je doveo do sukoba sa policijom sto je rezultiralo povredom četverice policajca i hapšenjem dvojice demonstranata. Jedan od uhapšenih je naknadno umro u pritvoru, kaze Inzko.

OHR navodi da su izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i dalje učestale, naglašavajući posebno da takve izjave najčešće dolaze od RS Predsjednika Milorada Dodika.

Također, navode se i spekulacije Bože Ljubića o nestanku BiH u slučaju neprovođenja izbornih reformi.

Genocid u Srebrenici

OHR također navodi da su određeni bošnjački zvaničnici “optužili sudstvo BiH da pokušava da ‘ujednači’ etnički balans po pitanju ratnih zločina” u slučaju procesuiranja Atifa Dudakovića.

“Također, pojedini političari u RS nastavljaju da glorificiraju osuđene ratne zločince,” piše u izvještaju, gdje je zatim naveden primjer Milorada Dodika i veličanja ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića u septembru.

OHR kritikuje u istom djelu izvještaja i Vukotu Govedaricu, predsjednik SDS-a, zbog izjave sa predizbornog skupa gdje je rekao da bi pratio Karadžićev primjer u slučaju da postane predsjednik RS.

Neki od glavnih politički akteri “nastavljaju da negiraju i umanjuju genocid počinjen u Srebrenici, koji su utvridila dva međunarodna suda, i da vrijeđaju žrtve sa svojim nečuvenim teorijama zavjere,” piše u izvještaju.

“Uznemiravajuće je to što, više nego dvije decenije nakon što je prošao rat u BiH, glavni politički akteri i određeni djelovi društva nisu uspjeli da se pomire sa ratnim zločinima koje su počinile njihove bivše vođe i nastavljaju da negiraju presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Takvi stavovi veoma osporavaju izglede za dugoročno pomirenje u državi,” piše u izvještaju. U izvještaju piše da, tokom perioda na koji se odnosi, vlasti u BiH nisu ukazali na nove odlaske bh. državljana na ratišta u Siriju i Irak.

Vlasti u BiH su obznanile da je se oko 50 građana vratilo u BiH iz Sirije i Iraka.

Podsjećamo, i u toku prošlog izvještajnog perioda, prema Inzkovom izvještaju, objavljen je niz izjava bh. političara kojima se osporavao suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, prenio je N1.

Kompletan izvještaj možete pročitatati na linku.