BiH

Investiciono razvojna banka RS

IRB zbog tužbi ostaje bez desetina miliona maraka, Vujnićeva potpisivala kredite bez ovlaštenja?

19/05/2021

Bivša direktorka Investiciono razvojne banke RS Snežana Vujnić potpisala je desetine milionskih kredita nakon što joj je istekao mandat i ovlašćenja, zbog čega su pojedini klijenti pokrenuli tužbu kojom traže da se oni ponište, a pozajmice otpišu. Ovo bi moglo dovesti do otpisivanja višemilionskih dugovanja, zbog kojih bi budžet ostao oštećen, a sve zbog toga što Snežana Vujnić od isteka mandata, krajem marta 2016. godine, do odlaska sa mjesta direktora prošle godine, nije imala ovlašćenje za zastupanje, pa samim tim ni prava da potpiše bilo kakav papir, a kamoli kredit

Pišu: A. Pisarević, O. Tešić

Od marta 2016. godine nije ponovo imenovana na mjesto direktora niti joj je dodijeljen status vršioca dužnosti, te je sve poslove u ovoj banci obavljala bez ovlašćenja, piše eTrafika.

Podsjećamo, ona je imenovana na ovu funkciju 2012. godine, a nekoliko dana prije isteka četvorogodišnjeg mandata, 2016. godine, uhapšena je zbog sumnje da je učestvovala u višemilionskim bankarskim pronevjerama. Riječ je o Bobar banci, a grupa ovlaštenih osoba kojima se još uvijek sudi, među kojima je i bivša direktorka IRB-a koja se tereti da je iz banke ‘izvukla’ više od 125 miliona maraka.

Nakon puštanja iz pritvora, i pored optužbi koje joj se stavljaju na teret, vlasti Republike Srpske na čelu sa tadašnjim predsjednikom Miloradom Dodikom, ponovo je vraćaju na staru funkciju. Ona se vraća na posao iako joj je u međuvremenu istekao mandat i nije dobila novo imenovanje niti status vršioca dužnosti. Bez nove odluke o imenovanju radila je kao direktorka najveće banke u RS sve do 2020. godine.

Nije jasno kako je Snežana Vujnić mogla da radi pune četiri godine nakon isteka mandata niti da potpisuje odobrenja za kredite bez ovlaštenja Nadzornog odbora za poslove koje obavlja. Zapravo, nije jasno na osnovu čega je uopšte dobijala svoju platu.

Ova afera bi mogla da košta entitetski budžet za iznos od nekoliko desetina miliona maraka, jer je gore navedeno postalo osnov za tužbu onima koji su podigli kredite preko IRB-a u periodu u kojem Snežana Vujnić nije mogla da potpisuje takve odluke, te će u sudskim procesima, koji su u pripremi, tražiti poništavanje odluka, potvrđeno je eTrafici.

To dalje znači, da neće biti povrata novca u budžet IRB-a, jer je on odavno potrošen, a među kreditiranim firmama je i niz onih bliskih vlastima koje su dobijale novac iako su bile pred gašenjem. Jedna od njih je i nekadašnja poslastičarnica „Pingvin“, izuzetno bliska vrhu vladajućeg SNSD-a, koja je novac dobila iako se u medijima mjesecima pisalo da je pred zatvaranjem, što se kasnije i dogodilo. Kredit nije vraćen niti više postoji nada da će se tako nešto dogoditi, a kako saznaje naš portal ključna odbrana bivšim rukovodiocima ove firme će biti da je odluka o kreditu ništavna iz prethodno navedenih razloga.

“Ugovor je ništavan“

Prema riječima advokata Dina Tešića, koji u ovom procesu zastupa vlasnicu “Pingvina” Slavicu Grebenar, jedan od njenih kredita odobren je u periodu kada Snežana Vujnić nije imala ovlašćenja da ga potpiše, ali to nije sve. On kaže da je ugovor ništavan i zbog nezakonitosti vezanih uz obračunate promjenljive kamatne stope.

Din Tešić

“Analizom kredita Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banjaluka, kojim upravlja Investiciono razvojna banka Republike Srpske, utvrdili smo da se radi o ništavom pravnom poslu zbog nezakonitih odredbi vezanih za promjenljivu kamatnu stopu, ali i da zastupnik nije imao ovlaštenja za zastupanje IRB RS u vremenu zaključenja određenih ugovora. Pred nadležnim sudom smo zatražili da se poništi ugovor i brisanje založnog prava na nepokretnostima, koje su bile predmet obezbjeđenja i vjerujemo da će zakoni i pravda biti na našoj strani”, ističe Tešić.

On dalje govori, da su analizirali i ostale ugovore i utvrdili da određene banke, ne samo IRB RS, ugovaraju obračunski model godišnje kamatne stope od 360 dana, primjenjujući nezakonito francuski i njemački dekurzivni model obračuna kamata, suprotno odredbama Agencija za bankarstvo Republike Srpske koja svojom odlukom određuje, kao jedini mogući model, engleski obračun kamata od 365/366 dana.

“Kada je višemilionski kredit u pitanju, tako se prisvoje nezakonito desetine hiljada maraka na godišnjem nivou, samo na ovaj način od klijenata primjenom metode od 360 dana za obračun kamata. Određene banke u vrijeme odobrenog moratorijuma obračunavaju klijentima pogođenim ekonomskom krizom neosnovano i zakonsku zateznu kamatu, a ne obračunavaju tačan kurs EURIBOR-a, već ga zaokružuju na prvu sljedeću pozitivnu kvartalnu brojku suprotno ugovoru i imperativnim normama”, kaže Tešić.

On ističe, da su u tužbi naglasili da Snežana Vujnić nije imala odobrenje da potpisuje ugovore o kreditima, jasno ističući da je njoj mandat istekao 29. marta 2016. godine, a da je samo pet dana kasnije, 4. aprila, potpisala ugovor za koji nije imala ovlašćenje.

Vrhovni sud se izjasnio u sličnom slučaju

Kako je potvrđeno za eTrafiku, i ranije smo imali slučaj u kojem se dogodila gotovo ista stvar, koja najvjerovatnije slijedi i u slučaju “Vujnić”.

“Imali smo situaciju kada je članovima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske istekao mandat, pa je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio stav nižestepenog suda da su ovlaštenja nakon isteka mandata tehničke prirode i da je djelovanje ograničeno na poslove u okviru tzv. tehničkog mandata, a to znači da se ne mogu donositi akti kojima se nameću prava i obaveze drugim subjektima. U konkretnom slučaju, akt koji je bio donesen nakon isteka mandata bio je nezakonit”, ističe advokat Bojana Vranješ Čorokalo.

Bojana Vranješ Čorokalo

Ona objašnjava da, prema važećim zakonima, kada je trajanje mandata članu uprave (direktoru) određeno brojem godina, mjeseci ili dana, onda istekom posljednjeg dana trajanja tako određenog mandatnog perioda imenovana osoba više nije član uprave.

“Radnje koje preduzima lice kojem je istekao mandat ne mogu se smatrati radnjama člana uprave, jer ih to lice više nije ovlašteno preduzimati”, objasnila je ona.

“Isto kao da smo vi ili ja potpisali“

Novinar i urednik Željko Raljić kaže da ovo nije ništa novo. Dvije su vrlo bitne stavke u ovoj situaciji, kaže on, prva odnos vlasti prema institucijama, a druga, njen uticaj na njh.

Željko Raljić (media.ba)

“Odnos aktuelne vlasti prema institucijama bilo koje vrste vidi se u tome da je IRB trebalo da ima daleko značajniju ulogu nego što je uspjela da ostvari. Drugo je pitanje političkog uticaja u kojem je ona poslužila kao instrument za niz nezakonitosti”, navodi on.

Dodaje da su kredite uglavnom dobijali tajkuni bliski vlasti, a da su nezakonite radnje, uključujući i način postavljanja rukvodstva, bile redovne od osnivanja pa do danas.

“Većina direktora radila je kršeći zakone pogodujući kod davanja velikih iznosa kredita vrhu SNSD-a. I u ovom slučaju, Vujnićka je samo izvršavala partijske naloge, ona nije i ne odgovara Vladi RS, jer je ona nije ni postavljala. Mi tu dolazimo do ključnog problema koji samo potvrđuje da kod nas institucije postoje samo formalno, a da odluke donosi vrh partije i Milorad Dodik sa svojim uskim krugom saradnika”, kaže Raljić za eTrafiku.

Naš sagovornik dalje objašnjava da je u slučaju “Pingvina” i ko zna koliko drugih kredita, zakon prekršen tako da je svoj potpis na milionske kredite mogao da stavi bilo ko, ne samo ona.

“To je isto kao da smo vi ili ja potpisali ugovor u ime IRB RS, jer smo mi ovlašteni koliko je i ona tada bila. Ovim postupanjem se uspostavlja čitav lanac ljudi koji su uključeni u nezakonite poslove. Onaj ko prihvati njen potpis isto tako krši zakon kao što ga je i ona svjesno kršila, znajući da za to nema mandat. Sad smo ostavljeni na milost i nemilost sudova koji će odlučivati ovako ili onako”, kaže Raljić.

Kada govorimo o ishodu sudskih procesa, nije optimističan. Smatra da ćemo vidjeti spregu kriminalizovanog pravosuđa i da naše institucije postoje samo formalno.

“Sve one koje budu uključene u taj krug kriminala samo će dati povoda i svima ostalima da se nezakonito ponašaju. Počev od korisnika kredita, preko onih koji bi trebalo da to kontrolišu. Ako o ovom slučaju tužilac ima saznanja, onda treba da otvori istragu. On to neće uraditi jer je dio tog kruga kriminala koji se vrti godinama kada je u pitanju IRB”, naglašava on.

“Isparilo 200 miliona maraka”

Jelena Trivić

Profesorka na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i narodna poslanica Partije demokratskog progresa Jelena Trivić kaže da je poslovanje IRB-a poljuljano i u finansijskom i pravnom smislu onda kada se ova banka izložila ogromnim gubicima usljed propasti banaka u Republici Srpskoj. Propale su tri banke i od tada, zbog tolikog izlaganja nepovoljnim plasmanima i depozitima koje je IRB držala, neko je morao da snosi odgovornost.

“U IRB-u je ‘isparilo’ i propalo 200 miliona maraka narodnog novca zbog loše poslovne politike, odnosno namjernog izlaganja IRB-a, a u znanju da će taj novac propasti u tim bankama, tako da je neko morao odgovarati za te gubitke. Za sve što se dešavalo poslije, nisam sigurna da će dobiti svoj pravi epilog, zbog političkog pritiska i ljudi koji su na vlasti u Srpskoj i koji na neki način kontrolišu instance sudstva. S tim u vezi je i taj pravni vakuum koji je nastao od vraćanja direktorke pa do 2020. godine, zbog toga što je ona imala, da se tako izrazim, neku političku zaleđinu”, kaže ona za portal eTrafika.

Iz IRB-a bez odgovora

Očitovanje po ovom pitanju zatražili smo i od Investiciono razvojne banke. Pitali smo ih u kojem je periodu Vujnićka bila ovlašćena osoba za zastupanje IRB-a RS i da li je imala to pravo od početka aprila 2016. godine i na osnovu kojeg dokumenta. Takođe, pitali smo ih i na osnovu kojeg dokumenta je Vujnićka, nakon isteka mandata 29. marta 2016. godine, imala ovlašćenja da potpisuje pravne akte ispred IRB kao ovlašteno lice.

Nažalost, odgovore nismo dobili.

Ostavke i hapšenja

Većina direktora ove institucije nije imala mandat bez svojevrsnih afera, koje su dovodile do njihovih ostavki ili hapšenja i pokretanja istraga.

Prvi direktor IRB-a Jasminko Jotić bio je na čelu ove institucije od njenog osnivanja u decembru 2006. pa do avgusta 2008. godine, kada je podnio ostavku. Ostavku je podnio u maju 2009. godine i Jotićev nasljednik Brane Stupar, a potom u martu 2010. i Stuparov nasljednik Bojan Golić i to zbog afere “Medicinska elektronika” (kasnije osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog nesavjesnog rada u službi). Da praksa ne bude prekinuta omogućio je i četvrti po redu director IRB-a Milenko Pavlović koji je ostavku podnio u decembru 2011. godine. Njega je naslijedila Vujnićka, koja nije dala ostavku, ali je uhapšena pred kraj mandata.

Zbog IRB-a zakon je kršila i Narodna skupština RS, koja četiri godine (od 2014. do 2019.), iako je bila u obavezi na dnevni red nije stavljala godišnji izvještaj ove institucije.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.