BiH

Zaključci nakon rasprave o Izvještaju OSCE-a

Istražna komisija pita VSTV zašto je u BiH došlo do zatajenja krivično-pravnog sistema

02/12/2020

Komisija Visoko sudsko i tužilačko vijeće pita i dali javno izneseni stavovi Milana Tegeltije, predsjednika VSTV-a o Izvještaju i nadležnostima OSCE-a, predstavljaju zvaničan stav VSTV-a

Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu razmatrala je Treći godišnji izvještaj OSCE-a o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

Damir Arnaut, predsjedavajući Komisije podsjetio je da je ovaj izvještaj Misija OSCE-a već prezentirala javno na sastanku u online formatu, a kojem su prisustvovali brojni zvaničnici među kojima i Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH.

Arnaut je uz napomenu da iz Izvještaja proizilazi da je stanje u pravosuđu u BiH izuzetno zabrinjavajuće, ocijenio i da je izuzetno važno što je Komisija postigla saglasnost da je neophodno da razmatra ovaj izvještaj na današnjoj sjednici. On se osvrnuo i na na najnoviju aferu u režiji Milana Tegeltije, predsjedavajućeg Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

S OVAKVIM PRAVOSUĐEM NE MOŽEMO U EU

– U međuvremenu su se pojavili određeni audio snimci koji bacaju dodatnu sumnju na sposobnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH da nas povede ka Evropskoj uniji, a ono što je za mene bilo posebno zabrinjavajuće da je gospodin Sattler, tokom predstavljana ovog izvještaja, vrlo jasno istakao da ukoliko ne bude napretka kada je u pitanju rad pravosuđa u BiH da naša zemlja neće dobiti status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ja podsjećam da je Predstavnički dom obavezao ovu komisiju da istraži ne samo stanje u pravosuđu, već s posebnim osvrtom na sposobnost VSTV-a da vodi procese koji su neophodni za pridruživanje BiH Evropskoj uniji. Dakle, za pridruživanje EU, za članstvo u Uniji, a imamo od prošle sedmice poruku gospodina Sattlera da ne možemo ni kandidatski status dobiti s ovakvim pravosuđem, kazao je Arnaut.

Arnaut je naveo da se u Izvještaju OSCE-a navodi niz zabrinjavajućih opaski, a da je ono što posebno zabrinjava ocjena da je došlo do zatajenja krivično-pravnog sisterma koje je dovelo do de facto nekažnjivosti za počinioce brojnih krivičnih djela.

Kao i da je došlo do dramatičnog pada u broju novih optužnica, da je došlo do naglog pada u stopi osuđujućih presuda, te sve dužeg trajanja sudskih postupaka.

– Također, u izvještaju je navedena nespremnost VSTV-a da podrži etičke standarde i osigura odgovornost u okviru pravosuđa i da je barem u jednom slučaju OSCE primijetio krajnje pogrešno tumačenje Zakona unutar samog VSTV-a, kazao je Arnaut.

Članica Komisije Alma Čolo govorila je o sindromu nekažnjivosti, te je ukazala na problem da se istraga u krivičnim postupcima u predmetima korupcije često obustavljaju jer rokovi za podnošenje optužnica ne budu ispoštovani.

Ona je kazala da u BiH u svim tužilaštvima ima 377 tužilaca, a da imaju 232 predmeta korupcije. Uz ocjenu da se naravno svi ne bave korupcijom, Čolo je kazala da je svaki tužilac mogao barem jednu optužnicu iz segmenta korupcije da podigne, pa da učinak bude puno veći. Samo u Tužilaštvu BiH ima 56 tužilaca.

– Ja mislim da 56 tužilaca ovu zemlju koja ima 3,5 miliona stanovnika ovu zemlju mogu preokrenuti “na glavu” ako hoće i ako hoće da rade svoj posao. Ali Tužilaštvo BiH nije u prošloj godini podiglo nijednu optužnicu za korupciju i isto tako Republičko javno tužilaštvo u RS, koje ima specijalni odjel za borbu protiv korupcije nije podiglo nijednu optužnicu. Po meni su ovo poražavajuće stvari – istakla je Čolo.

Članica Komisije Mirjana Marinković-Lepić kazala je da bi dala i jaču ocjenu stanja u pravosuđu ocjenjujući da je u BiH prisutan kolaps pravosudnog sistema.

Ističe da posebno zabrinjava odnos predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije prema svim ovim izvještajima o kojima je Komisija raspravljala, ali i drugima koji su podastrti bh. javnosti.

Ocijenila je da upravo takvo ponašanje, ali i izvještaji koji oslikavaju stanje u BiH ruše ugled Bosne i Hercegovine i profesije.

Član Komisije Branislav Borenović, u raspravi je konstatirao da pravosuđu u BiH nedostaje nezavisnosti, integriteta i odgovornosti, te je kazao da postoje izuzeci, ali ih je teško prepoznati u vješto uspostavljenom sistemu nekažnjivosti.

Dalje, smatra on, nerad i nečinjenje pravosudnog sistema vrši se s ciljem da se ne zamjera određenim nosiocima javnih funkcija, a sumnjiče se za korupciju, zbog čega je naglasio da su pokazatelji OSCE-a više nego alarmantni.

Zukan Helez, član Komisije osvrnuo se na činjenicu da predmeti takozvane visoke korupcije koji dramatično padaju od 2017. godine, kazavši da se ti predmeti odnose na nosioce javnih funkcija što ponovno dovodi do toga “da su politički moćnici zaštićeni” i da su “obični ljudi ti koji su dostupni i budu procesuirani, ali se krupni kriminal ne dohvata”.

USVOJENI ZAKLJUČCI

Nakon iscrpne rasprave, Komisija je jednoglasno usvojila zaključke kojima traži od Vijeća ministara BiH da odmah preduzme konkretne mjere s ciljem saniranja svih problema sa pravosuđem na koje Izvještaj ukazuje, sa posebnim osvrtom na upućivanje zakonskih rješenja u parlamentarnu proceduru, uključujući i zakonske prijedloge kojim bi se osigurala odgovornost trenutnog saziva Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) za ovakvo stanje u pravosuđu, u roku od 60 dana od dana usvajanja ovog Zaključka.

Privremena istražna komisija traži od VSTV-a da u roku od 15 dana dostavi odgovore:

  • Zbog čega je u izvještajnom periodu došlo do “zatajenja krivično-pravnog sistema koje je dovelo do de facto nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela” (korupcije), sa konkretnim osvrtom na razloge za “dramatičan pad u broju novih optužnica”, “nagli pad u stopi osuđujućih presuda”, te “sve duže trajanje postupaka”, koji trendovi su opisani u Poglavlju 1?
  • Zbog čega postoji „nespremnost VSTV-a da podrži etičke standarde i osigura odgovornost u okviru pravosuđa“, sa posebnim osvrtom na primjere neprimjerenog ponašanja pravosudnih institucija u 2019, koje su razmotrene u Poglavlju 2?
  • S obzirom da Izvještaj ukazuje i na “toliko krajnje pogrešno tumačenje zakona” unutar samog VSTV-a, da li je VSTV već preduzeo mjere edukacije s ciljem saniranja ovog zabrinjavajućeg problema?
  • Da li je VSTV zauzeo zvaničan stav po pitanju Izvještaja?
  • Da li javno izneseni stavovi predsjednika VSTV-a o Izvještaju i nadležnostima OSCE-a, predstavljaju zvaničan stav VSTV-a?
  • Da li je VSTV otpočeo proces preduzimanja mjera usmjerenih ka saniranju problema navedenih u Izvještaju?

S obzirom na jasno upozorenje šefa Misije Evropske unije u BiH, izrečeno tokom prezentacije Izvještaja, da Bosna i Hercegovina ne može dobiti kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji dok se ne unaprijedi stanje u pravosuđu, Privremena istražna komisija traži od Direkcije za evropske integracije BiH da je izvjesti o svim preduzetim, ili planiranim, koracima od strane Direkcije prema nadležnim domaćim institucijama kako bi ovo pitanje dobilo prioritetni tretman.

Komisija će narednu sjednicu održati u ponedjeljak 7. decembra kada je predviđeno da kao svjedoci budu saslušane sudije Nedeljko Tabaković i Dragoje Vukoja, te predstavnici Društva novinara BiH.

Odlučeno je da se na sjednicu pozovu i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, te Josip Grubeša, ministar pravde BiH. S njima će članovi Komisije razgovarati o novim prijedlozima Zakona o VSTV-u i Zakona o javnim nabavkama BiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.