BiH

Izjednačava se položaj osuđenika po presudama entitetskog i Suda BiH

16/04/2018

Vijeće ministara BiH utvrdilo je na današnjoj sjednici prijedlog izmjena i dopuna Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera radi daljnjeg usklađivanja s međunarodnim standardima i reguliranja novih pravnih situacija u vezi s radom državnog zatvora, javlja Anadolu Agency (AA).

Ministarstvo pravde dostavit će prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH nakon što se ugrade sugestije sa današnje sjednice i mišljenja nadležnih institucija. Dopunama Zakona se, između ostalog, regulira buduća saradnja zatvorskog sistema BiH i zatvorskih sistema entiteta i Brčko distrikta BiH, a nakon što počne raditi Zavod za izvršenje kivičnih sankcija pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine (državni zatvor).

Ta saradnja, između ostalog, omogućava entitetskim ministarstvima pravde i Pravosudnoj komisiji Brčko Distrikta BiH da od Ministarstva pravde BiH zatraže smještanje u državni zatvor visokorizičnih i opasnih zatvorenika.

Istovremeno se reguliraju pitanja izjednačavanja položaja osuđenika po presudama entitetskog i Suda BiH za krivično djelo iz nadležnosti Krivičnog zakona BiH. Izmjenama i dopunama Zakona definiraju se i mjere bliskog nadzora koje se mogu ostvarivati putem elektronske narukvice sa GPS sistemom. Ministarstvo pravde BiH prethodno je provelo postupak pravnih konsultacija u kojem je učestvovalo 60 pravnih subjekata i pojedinaca.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara i Vlade Republike Srbije o graničnim prijelazima, kojim se jača saradnja, olakšava prelazak zajedničke državne granice i uspostavlja efikasniji sistem njene kontrole.

Sporazumom se uspostavlja novi granični prijelaz GP Bratunac (Novi most) – Ljubovija (Novi most) koji će biti granični prijelaz za međunarodni cestovni saobraćaj putnika i roba na kojima se izvoze, uvoze i provoze sve vrste roba, uključujući i one koje podliježe inspekcijskom nadzoru. Novi sporazum definira kategorizaciju pojedinih graničnih prijelaza u skladu sa potrebama i trenutnim stanjem na terenu i planiranim razvojem putne mreže na zajedničkoj granici.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je dva prijedloga sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID) za projekt autoputa na Koridoru 5c, poddionica Nemila – Donja Gračanica (Zenica sjever), komponente A i B. Riječ je izgradnji 17,65 km duge dionice Nemila – Donja Gračanica autoputa na Koridoru Vc, odnosno poddionica, Nemila – Vranduk u dužini 5,7 km, Vranduk – Ponirak 5,07 km i Ponirak – Donja Gračanica 6,9 km.

Vrijednost zajma za komponentu A je 27,15 miliona američkih dolara, a za komponentu B 24,3 miliona eura. Rok otplate ovih zajmova je 20 godina za komponentu A uz pet godina grejs perioda, a za komponentu B 18 godina i četiri godine grejs perioda. Zajmovi su alocirani na Federaciju BiH. Pojedinačni prijedlozi sporazuma sa osnovama za vođenje pregovora za njihovo zaključivanje bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar finansija i trezora.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno – prehrambenih proizvoda za period 2012.- 2017. godina u kojoj se navodi da je izvoz ovih proizvoda iz BiH prošle godine prvi put premašio milijardu KM.

Praktično je izvoz porastao za osam posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je do sada ostvarena i najveća vrijednost izvoza iz Bosne i Hercegovine. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prethodnoj godini imala je najveće ostvarene vrijednosti u posljednjih šest godina, što je praćeno smanjenjem deficita u iznosu tri posto. Ukupan bilans razmjene poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sa inostranstvom na godišnjem nivou iznosi u prosjeku oko 3,5 milijarde KM.

Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, žitarice i brašno, voda, povrće, kao i proizvodi mlinske industrije i meso. Proizvodi mlinske industrije prvi put su prošle godine zabilježili suficit u robnoj razmjeni u iznosu 2,4 miliona KM, što praktično znači da je ostvarena vrijednost izvoza veća od vrijednosti uvezene robe. EU je naš najznačajniji partner kada je riječ o razmjeni poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, i to prvenstveno zbog trgovine sa Republikom Hrvatskom.

Tokom posljednjih godina sve značajniji je plasman poljoprivrednih proizvoda BiH i na druga tržišta, prije svega sa EFTA grupacijom, sa kojima BiH ostvaruje suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Suficit se ostvaruje i sa Republikom Turskom i praćen je konstantnim povećanjem izvoza, što ilustriraju podaci iz 2017. kada je suficit iznosio 22 milion KM, a izvoz je bio veći od 290 miliona KM. U grupi trećih zemalja, Ruska Federacija je najznačajnije tržište, gdje se bilježi stalni porast vrijednosti izvoza, prije svega voća i povrća.

jeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o vanjskotrgovinskom poslovanju u oblasti organske proizvodnje u Bosni i Hercegovini koja pokazuje trend rasta izvoza organskih proizvoda u posljednje tri godine te naglašava značaj potencijala za njen daljnji razvoj. Tako je 2015. godine izvoz organskih proizvoda iz BiH iznosio dva miliona eura, u 2016. godini 3,5 miliona eura, dok je izvoz u 2017. godini, u odnosu na 2015. udvostručen i iznosio je četiri miliona eura. Države u koje se organski proizvodi pretežno izvoze su Njemačka, Holandija, Danska, Italija, Švedska i Švicarska.

Vrijednost organskih proizvoda koji su plasirani na bh. tržište u 2015. godini, prema raspoloživim podacima, iznosila je 0,3 miliona eura. U posljednjih pet godina u BiH je gotovo udvostručena površina zemljišta pod organskom proizvodnjom, i to sa 343 ha u 2011. godini na 659 ha u 2017. godini, ali ovo i dalje predstavlja malo više od 0,03 posto ukupnog obradivog zemljišta. Nezvanični podaci govore da na području Federacije BiH postoji oko 70 organskih proizvođača, a u Republici Srpskoj je identificirano 26 proizvođača koji se bave organskom poljoprivrednom proizvodnjom, najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća.

Međutim, potencijali u ovom sektoru su znatno veći, što je prepoznato i okvirnim Strateškim planom ruralnog razvoja BiH koji posebnom mjerom daje podršku organskoj proizvodnji, zaštiti okoliša i smanjenju utjecaja klimatskih promjena te uvodi zasebnu podmjeru koja se odnosi na podršku proizvodnji, certifikaciji i kontroli organske proizvodnje u skladu sa najboljim praksama, odnosno EU zahtjevima tržišta. Stoga će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u saradnji s nadležnim organima entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH, nastaviti aktivnosti u cilju unapređenja uvjeta vanjskotrgovinskog poslovanja i izvoza organskih proizvoda.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Migracioni profil Bosne i Hercegovine za 2017. godinu. Ovo je 10. migracioni profil kojim Vijeće ministara BiH na godišnjem nivou ispunjava jednu od obaveza u procesu liberalizacije viznog režima te osigurava uvid u ključne trendove u oblasti migracija.

U Migracionom profilu se navodi da su bh. diplomatsko-konzularna predstavništva u prošloj godini izdala 28.751 vize, što je više za oko 25 posto u odnosu na 2016. godinu. Na granici BiH je izdato 57 viza, što je za 15 posto manje nego u 2016. godini, čime se nastavlja trend pada izdavanja viza na granici od 2016. godine. Granična policija u prošloj godini odbila je 2.313 ulaska u BiH, što je povećanje za 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj otkrivenih nezakonitih prelazaka državne granice iznosio 766 i trostruko je uvećan u odnosu na 2016. godinu, kada je odbijeno 218 ulazaka u BiH.

Nastavljen je trend smanjivanja privremenih boravaka stranaca u BiH kojih je u 2017. odobreno 11.372, u odnosu na 11.519 privremenih boravaka u 2016. i 12.633 u 2015. godini. U prošloj godini izdato je 927 rješenja o protjerivanju, što je značajno povećanje u odnosu na godinu ranije kada je izdato 418. Ukupno je 860 stranaca stavljeno pod nadzor u Imigracioni centar u 2017. godini, što je povećanje od 176,5 posto u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 311.

U skladu sa sporazumima o readmisiji, u 2017. godini prihvaćeno je 1.485 bh. državljana. Državljanstvo BiH u prošloj godini dobilo je 667 osoba, što je manje za 2,2 posto u odnosu na godinu ranije, a najviše bh. državljanstava, i to 97 posto stekli su državljani Srbije i Hrvatske.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.