BiH

BIRN BiH

Izvještaj IRI-a: Antisemitizam na Zapadnom Balkanu kao alat za pojačavanje regionalnih sukoba

15/04/2021
Ilustracija/Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Iako se antisemitske izjave nisu pojavile u uređivačkom sadržaju praćenih izvora vijesti, kako se navodi, one su bile prisutne u odjeljcima za komentare medija, kao i na njihovim Facebook stranicama.

U izvještaju Međunarodnog republičkog instituta (IRI) o antisemitskom diskursu na području Zapadnog Balkana navodi se kako se antisemitski govor koristi kao alat za sijanje ili intenziviranje sukoba, te da postoje određene prijetnje koji bi mogle uticati na porast antisemitizma.

Prema izvještaju “Antisemitski diskurs na zapadnom Balkanu”, ono što se čini specifičnim za region Zapadnog Balkana jeste upotreba antisemitizma i određenog oblika filosemitizma, odnosno naklonjenog stava prema Jevrejima, kao alata za sijanje ili intenziviranje regionalnih sukoba, prenosi Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Istraživači su ispitali više od 9.000 online medija, te uočili da iako slučajevi antisemitskog govora u online medijima nije premašio šest posto ispitivanog sadržaja, istraživanje je ipak pokazalo nekoliko prijetnji koje bi mogle uticati na porast antisemitizma, kao i na podložnost drugim oblicima ekstremizma.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na BiH, navodi se kako je praćenje medija pokazalo da online mediji u zemlji rijetko raspravljaju ili čak spominju antisemitizam.

“Vrsta antisemitizma koju najčešće spominju određeni online mediji odnosila se na Holokaust. Oni su najčešće izvještavali o obilježavanju Holokausta i sjećanju na jevrejske žrtve ili izjavama stranih visokih političara posvećenim sjećanju na Holokaust ili predstavnika jevrejske zajednice”, piše u izvještaju.

Tema koja se, prema izvještaju, ponavljala u okviru memorijalizacije Holokausta odnosila se na to kako se Hrvatska nosi s prošlošću i kritikama upućenim da ta umanjuje zločine počinjene od strane Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Holokaust se također često spominjao u vezi s ratom u BiH od 1992. do 1995. godine i uspoređivao se s genocidom u Srebrenici.

Iako se antisemitske izjave nisu pojavile u uređivačkom sadržaju praćenih izvora vijesti, kako se navodi, one su bile prisutne u odjeljcima za komentare medija, kao i na njihovim Facebook stranicama.

Istraživači su u BiH pronašli 101 slučaj antisemitskih izjava, a 93 posto njih bilo je prisutno u komentarima ispod članaka i komentarima na Facebooku.

“Uglavnom se radi o navodima o svjetskoj jevrejskoj zavjeri, kao i lažnim izjavama i vrijeđanjima Jevreja, najčešće u vezi s postupcima Izraela. Takvi slučajevi antisemitizma su zabrinjavajući i treba preduzeti mjere za njihovo rješavanje”, piše u izvještaju IRI-a.

U periodu nakon posljednjeg rata, kako stoji u izvještaju, iako nema napada ili mržnje prema Jevrejima, određeni antisemitski klišei prisvojeni su u savremene nacionalističke narative Srba, Hrvata i Bošnjaka.

“Srpski nacionalistički narativ prikazuje Srbe jednakim Jevrejima zbog njihove zajedničke žrtve u rukama hrvatskih Ustaša. Hrvatski nacionalizam umanjuje ulogu Ustaša i njihovog progona Jevreja. Konačno, bošnjački nacionalizam takođe često koketira sa takozvanom zavišću Holokausta, prikazujući Bošnjake kao žrtve srpske agresije na isti način kao što su Jevreji bili žrtve Nijemaca. Konačno, što se tiče obnove Bosne i Hercegovine nakon 1995. godine, došlo je do pojave uvezenog radikalnog islamizma, zajedno s njim i antisemitskih klišea”, stoji u izvještaju.

Izvještaj je podsjetio kako Jevreji čine manjinu u BiH, te da se ne mogu se kandidovati u Predsjedništvo ili Parlament.

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je u decembru 2009. godine donio presudu po tužbi koju su protiv BiH podnijeli Jakob Finci i Dervo Sejdić, a BiH još uvijek nije ispoštovala odluke iz te presude, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Sejdić i Finci su se žalili ECHR-u tvrdeći da bosanskohercegovački Ustav diskriminira njihova ljudska prava jer im nije dozvoljeno da se kao pripadnici manjina kandiduju za Predsjedništvo BiH. Sud je donio odluku da Ustav BiH direktno diskriminira manjine, ne dopuštajući im da ravnopravno učestvuju u demokratskim izborima.

Izvještaj IRI-a obuhvatio je, osim BiH, još i Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Albaniju i Crnu Goru.

Izvještaj napominje da se Hrvatska “još uvijek pokušava nositi s problematičnim nasljeđem Drugog svjetskog rata”, kada je NDH “bila odgovorna za masovnu deportaciju i ubijanje Jevreja, Srba i Roma, između ostalih”.

Srpski politički lideri ističu dobre odnose s malim preostalim jevrejskim stanovništvom u zemlji i Izraelom, ali to se pitanje ponekad koristi i za identifikaciju Srba kao žrtava tokom Drugog svjetskog rata i ratova 1990-ih.

“Koristi se u nastojanju da se izrazi obim stradanja Srbije u historiji, posebno tokom razdoblja NDH [u Drugom svjetskom ratu]”, kaže se u izvještaju.

Dodaje se da se često ignoriše učešće srpske nacističke marionetske vlade tokom Drugog svjetskog rata u “slanju Jevreja u njihovu smrt”.

U Albaniji su, zaključuje izvještaj, “najistaknutiji [antisemitski] narativi bili retorika i teorije zavjere u vezi s ulogom [američkog milijardera, finansijera i filantropa] Georgea Sorosa u utjecaju i čak kontrolisanju političkih procesa u Albaniji”.

Na Kosovu se, prema izvještaju, primjećuje da je “antisemitizam ograničen na određene radikalnije religijske elemente”, dok su u Sjevernoj Makedoniji antisemitska osjećanja rijetka i uglavnom se izražavaju u komentarima na društvenim mrežama koji “često sadrže dobro poznate konspirativne stereotipe” o Jevrejima.

U Crnoj Gori, antisemitizam također “nije značajna pojava u društvu ili medijima”, zaključuje se u izvještaju.

Iako istraživanje nije pronašlo obilje antisemitskih izjava u ispitivanim izvorima, ono je potvrdilo upotrebu antisemitizma u lokalnoj politici i upotrebu međunarodnog antisemitskog narativa kao alata za pojačavanje ostalih političkih narativa.

“Ograničenja u zakonu i provođenju zakonskih okvira, kao i dostupnost ekstremističke literature mogli bi doprinijeti brzom porastu antisemitizma”, navodi se.

Izvještaj navodi da u šest analiziranih zemalja sada živi manje od 5.000 Jevreja.

Komentari

Autor: BIRN BiH

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.