Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Centar za strateške i međunarodne studije

Izvještaj o BiH: Političku paralizu koriste snage koje žele da vide njen raspad

Heather Conley

„Moramo gledati na post dejtonsku potrebu da država napreduje, a ne da ide unazad

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona analizirao je dešavanja u BiH, kako bi bolje informisao članove Kongresa i donosioce odluka u SAD. Među ključnim problemima u izvještaju pod nazivom „Blinking Red Lights“ su izdvojeni porast etno-nacionalizma i nefunkcionisanje države.

Heather Conley, autorica izvještaja i nekadašnja zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, kaže za Glas Amerike da je bilo frustirajuće vidjeti kako još jedan dogovor političkih lidera o formiranju vlasti propada. Prema njenim riječima, problem je u tome što je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat, ali nije bio napravljen za uspješno upravljanje zemljom, pa je potrebna neka vrsta novog Dejtona.

„Ono što se događa je da entiteti zapravo koriste ovu paralizu da bi počeli mijenjati zemlju i prirodu zemlje iznutra. Sigurno, osoba koja je to najvještije iskoristila, je gospodin Dodik i Republika Srpska“, kaže Conley i dodaje: „Moramo gledati na post dejtonsku potrebu da država napreduje, a ne da ide unazad. Ali tako je teško ponuditi takvu preporuku jer jednostavno ne vidimo političko vodstvo, političku volju… Posao koji bi preduzela međunarodna zajednica bio bi veoma zahtjevan i postavlja se pitanje ko će to uraditi u trenutku u kojem je Evropa duboko ometena svojim unutrašnjom problemima, a i SAD su snažno okrenute vlastitim domaćim problemima. I upravo je to razlog što ovu paralizu koriste političke snage koje žele da vide konačni raspad.“

Conley kaže da je Zapadnom Balkanu, posebno BiH, neophodan stalni angažman međunarodne zajednice: „Sile u Bosni koje žele da se Bosna razdvoji i ima odvojene entitete, ne spavaju i nisu zadovoljne. One rade svakog dana. A to su snage kojima se moramo suprotstaviti.“

Izvještaj je utvrdio da je jedan od problema u BiH preplitanje interesa velikih sila, poput Rusije, Turske i Kine, ali i uplitanje prvih susjeda – Hrvatske i Srbije. Dosta pažnje posvećeno je Hrvatskoj i zapaljivim izjavama hrvatskog državnog vrha, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

„Sigurno da Beograd i dalje utiče na događaje. Ali rekla bih da Republici Srpskoj gotovo ne treba pomoć Beograda, oni je dobijaju direktno iz Kremlja. Dakle, ovdje vidimo jasan ruski štetni utjecaj da se opet fragmentira, podijeli, odvoji. Mislim da je jedan od elemenata našeg rada koji je najviše iznenadio bio koliko smo negativni prema ulozi Hrvatske“, objašnjava Conley. „Očekujemo da članica NATO-a i EU koja je prošla kroz ovo teško iskustvo može igrati samo korisnu i podržavajuću ulogu, a ne da na neki način podstiče najgore nagone i dozvoljava svojoj domaćoj politici da se uključi u to.“

Služba za poslove sa strancima BiH nedavno je, nakon zahtjeva turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ukinula boravišne dozvole za četiri državljanina Turske[DJ1] . Jedno od pitanja Glasa Amerike odnosilo se i na traženje izručenja državljana koje Turska smatra za prijetnju i sumnjiči da su članovi pokreta Fethullaha Gülena. Conley kaže da se sličan problem dešavao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, ali i Evrope.

„To je zaista izazov. Imate moćnu zemlju koja ima ekonomski utjecaj, kulturološki utjecaj, vjerski utjecaj, a morate se boriti za institucije, vladavinu zakona, demokratiju. Je li to izručenje zasnovano na činjenicama ili se radi o političkom progonu? I to je teška situacija za bilo koju zemlju. Ali kada institucije i vladavina zakona nisu tako jaki koliko bismo željeli, to postaje prilično nepodnošljivo“, kaže Conley. „Vladavina prava mora biti najvažnija. Ako izručenje može ispuniti zakonske uslove, tada treba nastaviti s njim. Ali ako iz različitih razloga ne može, ako Bosna ne vjeruje da će se tim pojedincima pošteno suditi, tada mora stati na stranu demokratije i ljudskih prava.“

Conley već duže vremena istražuje metode i načine širenja ruskog utjecaja, o čemu je napisala i dva izvještaja: „Kremlin Playbook 1[DJ2] “ i „Kremlin Playbook 2[DJ3] “. Iako se u njima nije fokusirala na BiH, kaže da je riječ o sličnim modelima ponašanja:

„Rusija koristi svoje veze, bilo da su to ekonomske veze, kulturološke ili političke veze, koristi sve dostupne alate kako bi pokušala utjecati na događaje. Kao što sam napomenula, ovo što vidimo na puno načina su mnogo bliže veze Republike Srpske i gospodina Dodika sa Kremljom, nemajući nužno podršku Srbije, mada je tu. Tu je ruska pravoslavna crkva koja pruža diplomatsku i političku podršku.“

Kad je riječ o Kini, balkanske zemlje su podložne njenim utjecajima jer im treba finansiranje infrastrukture, dok Kini treba okruženje u kojem joj je više toga dozvoljeno i kojem ima pristup.

„To je lakše raditi kada imate slabije institucije koje ne provjeravaju detalje i ne osiguravaju da su ulaganja transparentna. Ali da, sve više smo zabrinuti zbog kineskog ekonomskog prodora u Srbiju. Ne samo zbog infrastrukture. Tu je tehnologija. Postoji program sigurnih gradova. Vidimo da Srbija zaista postaje svojevrsni usvajač ili primjer kineske tehnologije za nadzor u Evropi“, objašnjava Conley i zaključuje:

„Moramo se pobrinuti da SAD i Evropa imaju pozitivnu agendu gdje utječemo na borbu protiv korupcije, jake institucije, snažno civilno društvo i odgovorne lidere koji će poduzeti korake za jačanje Bosne.“